raderfordij, kemijski simbol Rf (novolat. rutherfordium, po Ernestu Rutherfordu), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 104. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Dobili su ga 1964. ruski istraživači pod vodstvom Georgija Nikolajeviča Fljorova (Flërov) (1913–90) u Združenom institutu za nuklearna istraživanja (rus. Ob’edinënnyj institut jadernyh issledovanij, akronim OIJAI) u Dubni, reakcijom plutonijeva izotopa 242Pu s neonovim izotopom 22Ne. Pet godina poslije dobili su ga i podrobnije opisali američki istraživači u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory) u Californiji reakcijom kalifornijeva izotopa 249Cf s ugljikovim izotopom 12C. Iako su ruski istraživači za taj kemijski element predložili ime kurčatovij (novolat. kurchatovium) (Ku) po Igoru Vasiljeviču Kurčatovu, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) potvrdila je 1997. ime raderfordij.
Fizikalna i kemijska svojstva
Do 2024. bilo je poznato 13 izotopa raderfordija s masenim brojevima 253 do 267. Svi su nestabilni i radioaktivni. Smatra se da bi po svojstvima mogao biti sličan hafniju. Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Raderfordij |
| Kemijski simbol |
Rf |
| Atomski broj |
104 |
| Relativna atomska masa |
(267), relativna atomska masa izotopa 267Rf iznosi 267,12 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali; 4. skupina periodnog sustava elemenata; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{2}7s^{2}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
IV |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Predviđena vrijednost 23 g/cm³ |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
1627 °C |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1964. Georgij Nikolajevič Fljerov (Flerov) (1913–90) i 1969. Albert Ghiorso (1915–2010) |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato 13 radioizotopa od kojih 267Rf ima najdulje vrijeme poluraspada približno 1,3 sata. Nema stabilnih izotopa. |
