neogen (neo- + -gen), u geološkoj kronologiji Zemlje, period kenozoika, nakon paleogena i prije kvartara (od prije 23,04 do prije 2,58 milijuna godina). Započinje prvom pojavom planktonske foraminifere Paragloborotalia kugleri te blizu granice izumiranja vapnenačkog nanofosila Reticulofenestra bisecta, a završava nakon prve pojave vapnenačkog nanofosila medium Gephyrocapsa spp. i nestanka planktonske foraminifere Globigerionides extremus (→ kronostratigrafija). Podijeljen je na epohe miocen i pliocen. Najznačajniji događaj tog razdoblja bio je spajanje Sjeverne i Južne Amerike tijekom kasnoga pliocena. Klima je postajala sve hladnijom, kulminirajući oledbama početkom kvartara, u gornjem pleistocenu. Oba pola bila su termalno izolirana od toplih ekvatorijalnih voda, što je dovelo do nastanka debeloga ledenog pokrova. Ledene ploče odbijale su više Sunčeva svjetla, snižavale razinu mora reducirajući sve više temperaturu i cirkulaciju toplih voda. U središnjoj Sjevernoj Americi i Aziji razvile su se velike pustinje, dok su šume unutrašnjosti obiju Amerika, Azije, Europe i Australije bile pretvorene u savane, prerije i tundre.
U neogenu se areal tropskih i suptropskih biljaka postupno smanjivao pa se potkraj razdoblja približno podudarao sa sadašnjim granicama. Važnu su ulogu imali u Europi sjevernoamerički i istočnoazijski crnogorični predstavnici (rodovi) Sequoia i Taxodium, koju su poslije postupno preuzimali europski tipovi bor, smreka, jela i dr. Trave su se pojavile početkom miocena i brzo zamijenile šumu. Zbog gladi, hladnoće i oskudice vode, veliki su preživači izumrli ili se znatno izmijenili, kao i njihovi predatori. Sisavci i ptice su i dalje evoluirali. Pojavili su se konji, slonovi, majmuni, čovjekoliki majmuni, te napredni mesojedi poput mačaka, pasa i medvjeda. Razvoju štakora i miševa pogodovao je razvoj trava, razvoj glodavaca razvoju zmija, a razvoj insekata razvoju žaba i ptica. Tijekom pliocena su se u Africi pojavili prvi hominidi. U moru su tijekom miocena najsnažniji evolucijski napredak doživjeli kitovi, a razvili su se i dupini. Globigerinoidne foraminifere, crvene alge iz skupine Corallinaceae, te alge kremenjašice (dijatomeje) doživjele su procvat.
