kitovi (lat. cetus < grč. ϰῆτος: velika riba, morska neman) (Cetacea), red sisavaca prilagođenih životu u moru. Vanj. oblikom tijela nalikuju na ribe; glava im nije odijeljena od trupa, prednji su im udovi pretvoreni u peraje, tijelo im završava vodoravnom repnom perajom, a neke vrste imaju i leđnu peraju. Od stražnjih udova preostali su samo unutar. ostatci. Koža im je gola (zametci su dlakavi). Male oči prilagođene su im velikomu tlaku vode, a nosni otvori, koji su u izravnoj vezi s plućima, spojeni su u zajedničko štrcalo na gornjoj strani glave. Izdahnuta para diže se poput gusta oblaka, koji može biti visok 3 do 5 m. Iako dišu plućima, mogu pod vodom izdržati i do 20 min. Mehanizam i položaj pluća djeluju kao hidrostatski organ. Zubi su razvijeni trajno samo u kitova zubana, a u ostalih kitova iz tvrdoga dijela nepca izrastaju kitove usi – paralelni redovi rožnatih ploča, koje su s unutar. strane rascjepkane poput češlja. Ženka rađa razvijeno mlado. Kitovi su rašireni po svima morima, os. hladnima, a neki i u rijekama. Love se zbog ulja, usi, ambre i dr. (→ kitolov). Dijele se na podredove: prakitove (Archaeoceti), kitove zubane (Odontoceti) i kitove usane (Mysticeti). Prakitovi su živjeli od srednjeg eocena do donjega miocena. Podred zubana obuhvaća 6 porodica: dupine (Delphinidae), narvale (Monodontidae), pliskavice (Phocoenidae) i riječne dupine (Platanistidae), ulješure (Physeteridae) i kljunaste ulješure (Ziphiidae). Zubani se odlikuju zubalom sastavljenim od jednakih čunjastih zuba, kojih može biti velik broj (250 u riječnih dupina); iznimka je narval sa samo jednim zubom. U podredu usana dvije su por. golemih kitova iz Atlantskoga oceana i Sjevernoga mora: glatki kitovi (Balaenidae) i brazdasti kitovi (Balaenopteridae); treća porodica, sivi kitovi (Eschrichtiidae), živi u Tihom oceanu, a četvrta porodica (Neobalaenidae) ima samo jednoga predstavnika (Ceperea marginata), koji nastanjuje mora Sjeverne polutke. Usani proždiru velike količine planktonskih organizama i narastu do 25 m duljine. Najpoznatija je vrsta grenlandski kit (Balaena mysticetus); njegov nešto manji srodnik, crni ledeni kit (Eubalaena glacialis), znatno je prorijeđen. Najveća je i ujedno najteža od svih životinja koje su ikada živjele plavetni kit (Balaenoptera musculus) koji naraste do 30 m. – Predci današnjih kitova odijelili su se već u srednjem eocenu od kopnenih prazvijeri (Creodontia) i postupno u moru razvijali u prakitove, od kojih potječu današnje vrste.
