kopernicij, kemijski simbol Cn, umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 112; nalazi se u 7. periodi i 12. skupini periodnoga sustava elemenata (prijelazni elementi). Ubraja se u transuranijske elemente. Nazvan je po poljskom astronomu Nikoli Koperniku. Najprije mu je sustavno ime bilo ununbij (engl. ununbium) s kemijskim simbolom Uub, a 2010. mu je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) dodijelila trajno ime.
Otkriće
Otkrio ga je 1996. njemački znanstvenik Sigurd Hofmann sa suradnicima u Helmholtzovu centru za istraživanje teških iona GSI u Darmstadtu. Pripravljen je bombardiranjem izotopa olova 208Pb jezgrama cinkova izotopa 70Zn. Svi izotopi kopernicija nestabilni su i radioaktivni, a metastabilni izotop kopernicija 285mCn ima vrijeme poluraspada 30-ak sekundi.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Kopernicij |
| Kemijski simbol |
Cn |
| Atomski broj |
112 |
| Relativna atomska masa |
(285), relativna atomska masa izotopa 285Cn iznosi 285,18 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{10}7s^{2}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1996. Sigurd Hofmann (1944–2011), Peter Armbruster (1931–2024) i Gottfried Münzenberg (1940–2024) |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato sedam radioizotopa od kojih 285Cn i 286Cn imaju najdulje vrijeme poluraspada redom 33 sec i 11 min. Nema stabilnih izotopa. |
