kalorimetar, aparat koji se u kalorimetriji i termodinamici koristi za mjerenje topline oslobođene prilikom fizikalnih promjena ili kemijskih reakcija ili za određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta. Njegov najvažniji dio je toplinski izolirana posuda koja onemogućava prijelaz topline između tvari u kalorimetru i okoline. Najčešće sadrži i uređaj za mjerenje temperature, miješalicu, električnu grijalicu.
Vodeni kalorimetar je najjednostavniji kalorimetar; sastoji se od toplinski izolirane posude napunjene s određenom količinom vode, miješalicom i termometrom; toplina koja se s nekog tijela prenosi na vodu, izračuna se iz podataka o masi vode i povišenju njezine temperature.
Ledeni kalorimetar sastoji se od toplinski izolirane posude u kojoj se dovedena toplina troši na otapanje leda a izračunava se iz promjene volumena smjese leda i vode.
Kalorimetar s bombom služi za određivanje toplinske vrijednosti goriva i hrane. Sastoji se od hermetički zatvorene čelične komore (bombe) uronjene u vodu; izvagana količina tvari koja se ispituje spali se u bombi pod visokim tlakom u prisutnosti kisika ili natrijeva peroksida, a razvijena toplina izračuna se iz izmjerenoga povišenja temperature vode i toplinskoga kapaciteta bombe.
Nernstov kalorimetar (po Waltheru Hermannu Nernstu) prikladan je za mjerenja pri niskim temperaturama, spremnik topline je metalni blok visoke toplinske provodnosti (obično od bakra).
Kalorimetri za posebne svrhe mogu biti strujni, kondenzacijski, isparni, adijabatski, diferencijalni. U novije doba težište je na razvoju instrumenata koji rade brzo, s vrlo malom količinom uzorka, a samo kalorimetriranje sve češće se primjenjuje kao rutinska analitička metoda s diferencijalnom termičkom analizom i diferencijalnom termogravimetrijom.
Toplinska vrijednost hrane može se utvrditi i oksidimetrijskom analizom, tj. određivanjem količine kisika potrebne za oksidaciju hrane (titracijom s oksidansima, npr. kalijevim jodatom, kalijevim dikromatom); druga se metoda sastoji u kem. određivanju bjelančevina, masti i ugljikohidrata u hrani i množenju dobivenih rezultata s odgovarajućim toplinskim (kaloričnim) koeficijentima. (→ ogrjevna vrijednost)
