giroskop (žiroskop) (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen + -skop), instrument kojemu je glavni dio zvrk (čigra). Zvrk su poznavali već stari Kinezi. Matematičke osnove teorije zvrka s pomoću Euleorvih kutova opisao je Leonhard Euler 1765. Léon Foucault konstruirao je 1851. spravu koja mu je služila za demonstraciju činjenice da Zemlja djeluje kao zvrk, i nazvao je giroskopom. Giroskopi koji se upotrebljavaju u različitim uređajima imaju zvrk što rotira velikom brzinom, katkad i više od 20 000 o/min; za pogon najčešće služe asinkroni elektromotori kojima je rotor dio zvrka, a katkad se zvrk pogoni i pneumatički. Dinamička svojstva giroskopa: giroskopska inercija, precesija, nutacija i giroskopski reakcijski moment koriste se za naprave kao što su girokompas, umjetni ili girohorizont (kod zrakoplova), giroskopski držač smjera (na torpedima i raketama), giroskopski stabilizator (protiv ljuljanja brodova), giroautopilot (za vođenje zrakoplova bez sudjelovanja pilota) i sl.
Giroskopska inercija svojstvo je brzo rotirajućega zvrka da zadržava svoju orijentaciju u prostoru tromošću mnogo većom nego što bi to odgovaralo samo masi zvrka. Pritom ako neki vanjski zakretni moment nastoji pomaknuti zvrk iz njegove ravnine rotacije, os zvrka neće skrenuti u smjeru djelovanja sile, već u ravnini okomitoj na taj smjer. To skretanje osi rotacije naziva se precesija. Giroskopski reakcijski moment posljedica je inercije rotirajućega zvrka, a javlja se kao pritisak na ležajeve i postolje zvrka ako ga neki vanjski moment sile nastoji pomaknuti iz ravnine rotacije, odn. kada pokuša skrenuti njegovu os iz njezina smjera.
