precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed).
1. U fizici, pravilna periodična promjena smjera rotacijske osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile. Promjena kutne količine gibanja ima smjer momenta sile i vektorski se zbraja s trenutačnom kutnom količinom gibanja. Pojava je opažena pri gibanju zvrka učvršćena u jednoj točki osi izvan težišta.
2. U astronomiji, precesija svemirskoga tijela je spora i kontinuirana promjena smjera rotacijske osi koja nastaje ako ono nije homogena kugla i ako na nj gravitacijski djeluje drugo tijelo koje se ne nalazi u ravnini ekvatora. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca. Luni-solarna precesija nastaje zato što Mjesec i Sunce djeluju različitom silom na bližoj i daljoj strani Zemlje, a ta razlika ima smjer okomit na ekvatorsku ravninu Zemlje, pa se pojavljuje spreg sila, odn. rezultantni moment sile. Zbog toga os Zemljine vrtnje opisuje stožac oko okomice na spojnicu središta Zemlje i Mjeseca, odn. Zemlje i Sunca. Nutacija nastaje zato što se Mjesec ne nalazi u ravnini ekliptike, već mu se od nje ravnina putanje otklanja za 5° 9′, na stošcu se javljaju nabori s periodom od 18,67 god. Planetarna precesija je zakretanje ravnine ekliptike zbog utjecaja planeta. Ukupni učinak luni-solarne i planetarne precesije uzrokuje pomak proljetne i jesenske točke među zvijezdama na zapad, godišnje za 50,6′′. Zbog precesije Zemljina rotacijska os obilazi oko normale na ravninu ekliptike sa sideričkim periodom od 25 800 god. (→ platonova godina). Za promatrače na Zemlji posljedica toga gibanja je da Sjeverni nebeski pol putuje među zvijezdama; na mjestu gdje je danas Sjevernjača, zvijezde se izmjenjuju. Zbog precesije Zemljina siderička i tropska godina nisu jednake, a koordinate se ekvatorskoga koordinatnoga sustava mijenjaju. Važna je posljedica precesije različito izlaganje Zemljinih kontinenata Sunčevu zračenju. Za klimatske promjene važniji je položaj Zemljine osi prema perihelu Zemljine putanje nego prema zvijezdama, a perihel se zbog poremećaja u Sunčevu sustavu zakreće izravno (progradno), godišnje za 11,63′′, tj. Zemljina se eliptična putanja zakreće. Precesijsko-perihelni ciklus traje 21 000 godina.
3. U matematici → eulerovi kutovi
