električni dipolni moment (znak p), vektorska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo čestica s razdvojenim središtima pozitivnih i negativnih električnih naboja, umnožak pozitivnoga električnoga naboja q u električnome dipolu i vektora pomaka l koji ima početak u negativnome, a vrh u pozitivnome električnom naboju: p = ql. Električni dipolni moment molekule ili tijela vektorski je zbroj električnih dipolnih momenata pojedinih dipola. Električni dipolni moment molekula pojedinih tvari to je veći što su veći električni naboji polova i što su polovi udaljeniji. Mjerna jedinica električnoga dipolnoga momenta jest kulon metar (Cm). Primjerice, električni dipolni moment molekule vode jest 6,2 · 10–30 Cm.
Stalni električni dipolni moment posljedica je strukturnih svojstava molekula, a inducirani električni dipolni moment posljedica je djelovanja električnoga polja na elektrone u molekuli.
Električni dipolni moment subatomskih čestica opisuje asimetriju raspodjele električnoga naboja unutar čestica. Primjerice, prema standardnome modelu čestica elektron nema unutarnju strukturu i ne može imati vrijednost električnoga dipolnog momenta različitu od nule. Električni dipolni moment neutrona mogao bi postojati ako se električni naboji kvarkova koji ga čine ne poništavaju savršeno. Električni dipolni moment elektrona ili neutrona različit od nule bio bi pokazatelj narušavanja simetrije vremenskoga obrata i narušavanja CP-simetrije. Eksperimentalnim mjerenjima nije zabilježen električni dipolni moment ni elektrona ni neutrona. Eksperimentalne su granice za elektron i neutron ispod 10–27 e · m, gdje je e elementarni električni naboj. (→ električna polarizacija; polarizacija dielektrika)
