dvosupnice (Magnoliatae, Dicotyledoneae), najopsežnija živuća skupina biljaka s približno 200 000 vrsta koje, s jednosupnicama (Liliatae, Monocotyledoneae), pripadaju pododjeljku kritosjemenjača (Magnoliophytina, Angiospermae). U pravilu (uz rijetke iznimke) razvijaju sjemenku s dva prva embrionalna lista (supka ili kotiledon), koji nastaju postrance na klici (embriju). Glavni korijen, koji se razvija iz klicina korijenka (radicula), u pravilu je dugovječan i razvija bočno korijenje. Sekundarno može rasti u debljinu. Provodne žile na poprečnom prerezu stabljike pravilno su poredane u krugu, nastaje kambijski prsten koji izgrađuje prepoznatljive sezonske priraste vidljive kao godove. S pomoću staničja kambija mogu rasti u debljinu i tvoriti drvenasto tkivo. Listovi su vrlo različiti. Većinom imaju peteljku i plojku s mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće, a rjeđe rukavce. Pazušni pupovi nose dva transverzalna predlistića. Ocvijeće tipičnih cvjetova razlučeno je u čašku i vjenčić od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Rjeđi je zavojit (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu, što je značajka primitivnijih skupina, koje pokazuju filogenetske veze s golosjemenjačama.
