divergencija (srednjovj. lat. divergentia).
1. Neslaganje, nesuglasje, odstupanje, razilaženje, povećavanje razlike, razmimoilaženje.
2. U biologiji, tj. u znanosti o podrijetlu vrsta, pojava različitih osobina pri razvoju neke biljne ili životinjske vrste: početno jedva zamjetljive razlike u potomstvu zajedničke roditeljske forme, koje s vremenom postaju sve izrazitije (→ konvergencija).
3. U matematici, divergencija vektora (znak div A), skalarna veličina kojom je u svakoj točki vektorskoga polja određena promjena vektorskoga toka. Ako se uzme jedna točka T (x, y, z) i oko nje prostor volumena V omeđen plohom S, onda tok vektora A kroz plohu S iznosi: ∫∫AndS, gdje je An komponenta vektora A okomita na plohu S. Divergencija u točki T definira se kao limes količnika gornjeg integrala i volumena V, kada volumen teži nuli:
\[\text {div}\pmb A=\lim_{V\rightarrow 0}\frac 1V\cdot\iint_S A_n\,{\rm d}f.\]
U Kartezijevim koordinatama vrijedi: div A = ∂Ax/∂x + ∂Ay/∂y + ∂Az/∂z, gdje su Ax, Ay, Az komponente vektora A.
Točke za koje je div A ≠ 0 općenito se nazivaju izvori: ako je div A > 0, točka je izvor; ako je div A < 0, onda je točka utok ili ponor. Za polje kojemu je u svakoj točki div A = 0 kaže se da je bez izvora. Ti su nazivi potekli iz primjena u hidrodinamici. U Maxwellovim jednadžbama divergencija vektora opisuje Gaussove zakone električnoga i magnetskoga polja.
4. U meteorologiji, širenje (pozitivna divergencija) ili skupljanje (negativna divergencija, konvergencija) struje zraka. Horizontalna divergencija popraćena je kompenzirajućim vertikalnim gibanjem. Širenje zračne struje pri tlu dovodi do pada tlaka, strujanja zraka iz viših slojeva, zagrijavanja spuštenoga zraka, smanjenja relativne vlažnosti i nastanka vedrog vremena. Sužavanje zračne struje pri tlu dovodi do povećanja tlaka, uzlaznoga strujanja, hlađenja uzdignutoga zraka, povećanja relativne vlažnosti i nastanka oblaka i oborina.
U uzlaznih strujanja u sklopu velikih baričkih sustava, a i manjih u razvijenim kumulonimbusnim oblacima, divergenciju u visinama prati pri tlu konvergencija strujanja, a vrijedi i obrnuto: silazna strujanja popraćena su, u takvim sustavima, pri tlu divergencijom, a u visini konvergencijom strujanja.
