Versailles [vεʀsα:'j], glavni grad departmana Yvelines, dio urbane aglomeracije Pariza; 83 399 st. (2004). Izgrađen je oko kraljevskog dvorca i perivoja iz XVII. st., koji je 1979. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Poznato turističko središte. Kemijska i prehrambena industrija. – Reprezentativan dvorac, remek-djelo francuskog baroknoga graditeljstva, bio je rezidencija Luja XIV., XV. i XVI., te simbol apsolutističke i centralističke monarhije. Jezgra današnjega dvorca lovački je paviljon Luja XIII. iz 1623., što ga je već 1631–34. rekonstruirao Philibert Le Roy, te potom, za Luja XIV., L. Le Vau (1661–68). Daljnje radove na proširenju dvorca izvodili su Le Vau (1668–70), J. Mansart-Hardouin (Galerija zrcala, saloni Rata i Mira, 1678–84., južno i sjeverno krilo 1678–89., oranžerija, 1681–86., Veliki Trianon, 1687–88., dvorska kapelica, 1699–1710) i J. A. Gabriel (Opéra u sjevernom traktu, 1748–70., Mali Trianon, 1761–68). Unutrašnjost dvorca oslikali su raskošnim povijesnim, mitološkim, biblijskim i alegorijskim kompozicijama te dekoracijama Ch. Le Brun (Galerija zrcala, 1678–84), A. Coypel (strop kapele u Versaillesu), H. Vernet, E. Delacroix, A. J. Gros i dr. Ispred dvorca nalazi se prostrani park, djelo arhitekta A. Le Nôtrea, autora tzv. francuskoga parka (u kojem su nasadi podvrgnuti geometrijskim oblicima). Unutar parka smješteni su dvorci Veliki i Mali Trianon, umjetna jezera i vodoskoci, kipovi, poprsja i dr.
