Transvaal ([afrikaans transfα:'l, engl. [træ'nzvα:l]), kraj u sjeveroistočnom dijelu Južnoafričke Republike, između rijeka Limpopo i Vaal (pritok rijeke Oranje). Sastoji se od visokih ravnjaka (Visoki, Srednji i Niski Veld), koji se spuštaju od juga (2000 m) prema sjeveru (1500 do 1000 m). Na istoku su ograničeni gorjem Drakensberg. U sjevernom dijelu klima je tropska s bujnim šumskim pokrovom, a u južnom dijelu suptropska. Ubraja se u najrazvijenije rudarske krajeve na svijetu; rudnici zlata (Witwatersrand), dijamanata, korunda, ugljena, ruda željeza, kroma, bakra, antimona i dr. U poljodjelstvu prevladava uzgoj kukuruza, pšenice, duhana i voća, a u stočarstvu goveda i ovaca. – Na tom području Buri su 1843., nakon povlačenja pred britanskom vlašću iz Natala, osnovali istoimenu državu. Velika Britanija priznala je 1852. neovisnost Transvaala, koji se 1856. prozvao Južnoafričkom Republikom. Za njezina prvoga predsjednika bio je izabran M. W. Pretorius. Godine 1877. Velika Britanija anektirala je Transvaal, što je dovelo do Burskog ustanka 1880. Zbog vojnog neuspjeha, Britanci su Konvencijom u Pretoriji (1881) bili primorani ponovno priznati Transvaalu neovisnost, koju je zadržao do Burskoga rata (1899–1902), nakon kojega je bio proglašen britanskom kolonijom. Godine 1910. sjedinjen je s južnoafričkim kolonijama Kaapom, Natalom i Oranjem u Južnoafrički Savez (danas Južnoafrička Republika).
