Suceava [sučeạ'va], grad na istoimenoj rijeci (pritok Sireta) u sjeveroistočnoj Rumunjskoj; 84 322 st. (2021). Upravno je središte istoimenog okruga i povijesno središte rumunjskoga dijela Bukovine. U drugoj polovici XX. st. razvila se industrijska proizvodnja (celuloza i papir, trikotaža, metalna galanterija, staklarska, elektronička i elektrotehnička industrija; preradba poljoprivrednih i stočarskih proizvoda) koja je od 1990-ih u znatnoj mjeri smanjena ili ugašena. Turizam. Ostatci rimskih građevina, crkva Mirăuți iz XIV. st. (poslije pregrađena), utvrda iz XIV–XV. st., armenski samostan iz 1606 (u razdoblju XV–XVII. st. ondje je živjelo oko 3000 Armenaca); među mnogim crkvama ističe se manastirska crkva sv. Jurja iz XVI. st., bogato ukrašena freskama (jedna od osam oslikanih crkava okruga Suceava koje se od 1993/2010. nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine). Sveučilište (Ștefan cel Mare, osnovano 1963. kao pedagoški institut, sveučilišni status ima od 1990); muzejski kompleks Bukovine (povijesni, etnografski i drugi muzeji). Međunarodna zračna luka. – Grad se razvio sredinom XIV. st. oko utvrde, a 1388–1564. bio je prijestolnica Kneževine Moldavije. Od 1775. pod habsburškom vlašću, Rumunjskoj je pripao nakon I. svjetskog rata.
