Shenyang [šənjaŋ] (prije Mukden), glavni grad pokrajine Liaoning u sjeveroistočnoj Kini; 7 026 358 st. (2020). Leži u aluvijalnoj nizini na rijeci Hun, u podnožju gorja Changbai. U starome dijelu nalazi se carska palača iz doba dinastije Qing (XVII. st.; obuhvaća više od 60 000 m²; danas muzej) koja je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2004. Iz XVII. st. sačuvani su i mauzoleji Fuling i Zhaoling (carske grobnice dinastije Qing; na UNESCO-ovu su popisu svjetske kulturne baštine od 2004), mnogi hramovi (Taiqing, Shisheng i dr.), džamija i dr. Od starih gradskih zidina građenih od X. do XVII. st. sačuvana su samo dvoja gradska vrata i toranj (obnovljeni 1990-ih). Shenyang je kulturno (više sveučilišta, od kojih su najprestižnija Sjeveroistočno i Liaoninško sveučilište, visoke škole i znanstvenoistraživački instituti; pokrajinski, povijesni i drugi muzeji), gospodarsko i prometno središte Mandžurije. Na osnovi bogatih ležišta ugljena i ruda željeza razvio se u jedan od glavnih industrijskih gradova Kine; uz stariju metalurgiju i metalnu industriju osobito se razvila strojogradnja (Shenyang je u svijetu poznat po proizvodnji alatnih i rudarskih strojeva, postrojenja za metalurgiju i petrokemijsku industriju i dr.), automobilska, aeronautička, elektrotehnička, petrokemijska, zrakoplovna, farmaceutska, elektronička i tekstilna industrija te proizvodnja automobilskih guma i građevnoga materijala. Shenyang je važno čvorište željezničkih pruga u sjeveroistočnoj Kini; međunarodna zračna luka (promet 20 milijuna putnika, 2019); podzemna gradska željeznica od 2010.
Na mjestu starijega naselja iz V. tisućljeća pr. Kr. osnovan je oko 300. pr. Kr. današnji grad (prvotno nazvan Shenzhou), koji se do X. st. razvio u znatno pogranično uporište za vladavine kitanske dinastije Liao (907–1125). Tijekom vladavine dinastije Yuan (1279–1368) prvi put dobiva sadašnje ime, a pod Kinom je ostao do 1625., kada su ga osvojili Mandžurci te je postao njihovom prijestolnicom (od 1634. pod imenom Mukden). Pošto su oni 1644. zavladali Kinom (dinastija Qing), postao je glavni grad istoimene pokrajine i poslije potkraljevine, ali je zadržao značaj kao bivša prijestolnica dinastije i mjesto grobnica njezinih ranih vladara. Tijekom Rusko-japanskoga rata (1904–05) poprište posljednje velike bitke (19. II – 10. III. 1905) u kojoj je sudjelovalo gotovo 600 000 vojnika. Nakon navodnoga kineskog napada na željeznicu koju su kontrolirali Japanci 1931 (tzv. Mukdenški incident), japanska vojska je 18. IX. 1931. pobijedila kinesku vojsku Kuomintanga kraj Shenyanga i započela agresiju na sjeveroistočnu Kinu, a Shenyang je uključen u sastav marionetske države Mandžukuo. Nakon japanske kapitulacije bio je pod sovjetskom okupacijom (1945–46), potom pod kontrolom kuomintanške vojske. Postrojbe komunističke Crvene armije zaposjele su grad 30. X. 1948.
