Samos ili Sam (grčki Σάμος, Sámos [sa'mos]), grčki otok u jugoistočnome dijelu Egejskoga mora, pred turskom obalom (Mala Azija) od koje je odvojen 1,6 km širokim morskim prolazom (Mikalis; grčki Mykálēs); 476 km², 32 977 st. (2011). Pretežno je brdovit (Vigla, 1433 m), građen od vapnenaca i kristaličnih stijena. U obalnome dijelu uzgoj sredozemnih kultura, u unutrašnjosti ovčarstvo. Otok je poznat po vinogradarstvu (proizvodnja i izvoz muškatnoga vina), maslinarstvu i uzgoju duhana. Kamenolomi mramora te ležišta željezne rude i boksita. Gradić Vati (Vathý) s lukom Samosom na istočnoj obali glavno je trgovačko središte otoka. Turizam. Međunarodna zračna luka. – Najstariji su nalazi iz neolitika. Naseljen Jonjanima, Sam je u VII. st. pr. Kr. bio jako trgovačko središte, matični grad većega broja kolonija na istočnome Sredozemlju. Najveći procvat doživio je za tiranina Polikrata (537. do 522. pr. Kr.); u to je doba bio dovršen glasoviti Herin hram (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1992). Od V. do IV. st. pr. Kr. Sam je naizmjence bio pod Atenom i Spartom; od I. st. pr. Kr. bio je pod rimskom vlašću. U srednjem vijeku priznavao je vlast Bizanta, Mletačke Republike i Genove, a od sredine XVI. st. Osmanlija (tursko mu je ime Sisam). U XIX. st. sudjelovao je u borbi Grka za oslobođenje. Od 1832. autonomna kneževina pod osmanskim suverenitetom, 1912. pripojen Grčkoj.
