Puebla [pue'βla] (puno ime Heroica Puebla de Zaragoza [ero'ika pue'βla δe saraγo'sa]), glavni grad istoimene savezne države (Puebla), peti po veličini u Meksiku; 1 542 232 st. (2020). Leži na visini od 2137 m, na važnoj prometnici koja vodi od glavnoga grada Méxica (udaljen 130 km) do luke Veracruz na obali Meksičkoga zaljeva. Osnovan je 1531. te izgrađen prema ortogonalnom planu ulica. Povijesna jezgra grada, s građevinama iz španjolskoga kolonijalnoga doba uvrštena je 1987. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine; sačuvani su katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije (1575–1649., poslije dograđivana), mnogobrojne crkve i samostani, kazalište (Teatro Principal, 1761) i zgrade u baroknom stilu (mnoge su obložene keramičkim pločicama azulejos). Prema broju sveučilišta (najprestižnija su Benemérita Universidad Autónoma de Puebla/BUAP i Universidad de las Américas Puebla/UDLAP) i visokih škola drugi je grad u Meksiku; glasovita knjižnica Palafoxiana (XVII. st.); muzeji: povijesni Amparo, umjetnički, muzej željeznice, revolucije, međunarodni muzej baroka (otvoren 2016; arhitekt Toyo Ito), galerija suvremene umjetnosti i dizajna. Poznat je i po ručno oslikanoj keramici (stil talavera; → majolika). Jako je industrijsko središte s metalnom, automobilskom (Volkswagen), strojograđevnom, kemijskom, tekstilnom (pamuk, vuna), duhanskom, prehrambenom (kava, šećer i dr.) i drvnom (papir) industrijom. Turizam (1,3 milijuna turista, 2021). Više je puta stradao u potresu (1973., 1999., 2017). Međunarodna zračna luka nalazi se 27 km sjeverozapadno od grada (Huejotzingo). Zapadnim dijelom grada, od sjevera prema jugu, teče rijeka Balsas (lokalno ime Atoyac) na kojoj je izgradnjom brane nastalo akumulacijsko jezero Manuel Ávila Camacho ili Valsequillo (na Ramsarskom je popisu močvara od 2012).
