Olimpija (grčki Ὀλυμπία, Olympía), starogrčko kultno mjesto posvećeno Zeusu i Heri, u povijesnoj pokrajini Elidi, na sjeverozapadnome dijelu poluotoka Peloponeza. Prema Strabonu, isprva je ondje bilo proročište. Arheološki nalazi (grobnice i naselje iz mikenskoga doba) svjedoče da se u Olimpiji već od XI. st. pr. Kr. ustanovljuju kultovi mjesnih heroja i štuju velika ženska božanstva (Geja, Temida). Počevši od 776. pr. Kr., ondje su se svake četvrte godine održavale svegrčke Olimpijske igre. Središnji je dio svetišta Altis (grčki Ἄλτις, Áltis: sveti gaj Zeusov), zidom ograđeni prostor unutar kojega se nalazio Zeusov hram (građen oko 460. pr. Kr.), dorski peripter (64,12 m × 27,68 m) u kojem je stajao glasoviti Fidijin kip Zeusa (u antici jedno od sedam svjetskih čuda). Skulpture na zabatima, s prikazima borbe Lapita i kentaura (zapadni zabat) i pripreme za utrku kola pred Zeusom (istočni), te reljefi metopa (Heraklova djela), ubrajaju se u vrhunska ostvarenja grčke skulpture klasičnoga razdoblja. Nedaleko od hrama stajao je kip krilate Nike, Peonijevo djelo (oko 420. pr. Kr.). Sjeverno od Zeusova hrama peterostrana je građevina, grob Pelopa (Pelopij) i hram božice Here (Herajon), jedan od najstarijih grčkih hramova, dorski peripter izgrađen između 600. i 590. pr. Kr., s ranijim dijelovima iz VIII. st. pr. Kr. U njem je stajala Praksitelova figura Hermesa s malim Dionizom, otkrivena prigodom iskapanja. Zapadno od Herajona ostatci su okrugle jonske građevine (Filipej), koju je nakon 338. pr. Kr. sagradio Filip II.; u njoj su se nalazili Leoharovi kipovi makedonskih vladara. Sjeverno od Filipeja nalazi se pritanej. Istočno od Herajona ostatci su egzedre koju je u II. st. izgradio Herod Atički, a do nje niz riznica pojedinih grčkih gradova iz VI. i V. st. pr. Kr. Pred terasom, na kojoj su riznice, nalazi se omalen dorski hram, dok istočnu stranu Altisa zatvara helenistička građevina (stoa) te manja pravokutna zgrada nepoznate namjene. Izvan Altisa nalazi se niz građevina iz helenističkoga (stadion, hipodrom, buleuterij, palestra, gimnazij, konačište Leonidajon, trijemovi i dr.) i rimskoga doba (terme, Neronova palača itd.). Ruševine Olimpije upisane su u popis Svjetske prirodne i kulturne baštine.
