Monterrey [mɔnter:i'], glavni grad savezne države Nuevo León, sjeveroistočni Meksiko; 1 142 952 st. (2020). Metropolitansko područje Monterreya, koje obuhvaća i okolne gradove Guadalupe (635 862 st.), Apodaca (536 436 st.), General Escobedo (454 967 st.), San Nicolás de los Garza (412 199 st.) te druge, ima ukupno 5 341 177 st. (2020; porast od 26,4% u odnosu na 4,2 milijuna st. 2010) i drugo je najveće u Meksiku (iza Méxica). Leži u sjevernom podnožju Sierra Madre Oriental, na visini od 530 m, uz uglavnom suho korito periodične rijeke Santa Catarina. Osnovan je 1596. na mjestu naselja San Luis Rey de Francia osnovanog 1582. te napuštenog 1590. Jače se razvija tek nakon proglašenja meksičke neovisnosti o Španjolskoj (1821), a osobito potkraj XIX. st., nakon izgradnje željezare i prometnica (željeznička pruga, ceste). Metropolitansko područje Monterreya gospodarski je drugo najjače u zemlji, iza glavnoga grada Méxica. Kulturno je, trgovačko i veliko industrijsko središte u kojem je koncentrirana metalurgija Meksika. Talionice, željezare, čeličane; tvornice automobila, računala, električnih kabela, klimatizacijskih uređaja, hladnjaka, tekstila, duhana, cementa, stakla, papira; najveće pivovare u Meksiku. Glavnina se industrijske robe izvozi, osobito u SAD. Sjedište je mnogih meksičkih kompanija, kao i ureda multinacionalnih kompanija. Među više sveučilišta najprestižnija su Instituto Tecnológico y de Estudios Superiores de Monterrey – ITESM (osnovan 1943) i Universidad Autónoma de Nuevo León (osnovan 1933); muzej suvremene umjetnosti, čelika, povijesni muzej. U središtu grada izgrađen je 1980-ih trg Macroplaza koji se ubraja u najveće gradske trgove na svijetu (400 000 m² ili 0,4 km²); na njemu se nalaze neoklasicistička guvernerova palača, knjižnica, kazalište, muzej grada (prije gradska vijećnica), fontane. Naftovodom je povezan s lukom Tampicom, a plinovodom i produktovodom s gradom Chihuahuom u unutrašnjosti. Međunarodna zračna luka. Poznat je po bitki (1846) u američko-meksičkom ratu (1846–48).
