Modena [mɔ:'dena], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Emiliji i Romanji, sjeverna Italija; 184 971 st. (2021). Leži u Padskoj nizini između rijeka Panaro i Secchia. U povijesnoj gradskoj jezgri izgrađenoj potkraj XV. st. ističu se katedrala s romaničko-gotičkim tornjem Ghirlandina (visok 86 m) iz XII–XV. st. i glavni gradski trg (Piazza Grande) s gradskom vijećnicom (XI. st., obnavljana u XVIII. i XIX. st.), od 1997. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Od ostalih spomenika ističu se vojvodska palača (XVII. st.; od XVIII. st. vojna akademija) i mnogobrojne crkve (San Francesco iz XIII. st., San Pietro iz XV. st. i dr.). Modena je kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1175., zatvoreno 1338. te ponovno otvoreno 1682), Akademijom znanosti, književnosti i umjetnosti (osnovana kao Accademia dei Dissonanti u XVII. st.), knjižnicom Estense, galerijom Estense (s djelima predstavnika emilijanske škole) i muzejima kojih je većina smještena u Palazzo dei Musei iz XVIII. st.; botanički vrt. Rodno mjesto opernoga pjevača Luciana Pavarottija. Od polovice XX. st. ističe se snažna automobilska industrija; uz Torino najznačajnije središte talijanske proizvodnje automobila (Ferrari, Maserati); prehrambena (balzamični ocat), keramička i tekstilna industrija, obradba kože. Željezničko i cestovno čvorište.
U antičko doba na mjestu današnjega grada nalazila se Mutina, od 183. pr. Kr. rimska kolonija. Modena je bila mjesto sukoba Bruta i Marka Antonija (43. pr. Kr.), nakon kojega je započeo Oktavijanov uspon i nastanak drugog trijumvirata. Napuštena u V. i VI. st. zbog ratova i poplava, srednjovjekovna Modena bilježi od IX. st., kao središte franačke grofovije, nagli uspon. Godine 1099. započela je gradnja katedrale. U XII. st. Modena se razvija kao autonomna komuna. Sinjoriju je u više navrata držala obitelj Este; isprva 1289–1306., zatim 1336–1510 (od 1452. kao vojvodstvo), i konačno, nakon razdoblja carske i papinske vlasti, od 1527. sve do 1796. Godine 1598. dvor kuće Este premješten je iz Ferrare u Modenu, a 1634. izgrađena je i nova vojvodska palača. Potkraj XVIII. st. Modena je ušla u sastav Cisalpinske Republike, a 1805. u okvir Napoleonove Kraljevine Italije. Od 1814. vojvodstvom Modenom vladali su Habsburgovci iz linije Österreich-Este. Godine 1859. posljednji vojvoda Franjo V. napustio je grad, koji je plebiscitom bio pripojen Kraljevini Italiji (1860).
