Manila [mani'la] (lokalno Maynila), glavni grad i najveća luka Filipina, u istoimenom zaljevu, na ušću rijeke Pasig (otok Luzon); 1 780 148 st. Metropolitansko područje (Velika ili Metro Manila) koje uz glavni grad obuhvaća još 16 velikih gradova (Quezon City, Caloocan, Taguig, Pasig i dr.) ima 12 877 253 st. (2015). Leži na čvorištu putova između Dalekog istoka, Malajskih otoka, Malajskoga poluotoka, Australije i Amerike, u najplodnijem dijelu otoka Luzona. Oko starog utvrđenoga španjolskog dijela grada (Intramuros) s očuvanim građevinama iz kolonijalnoga doba (barokna crkva sv. Augustina iz XVI. st., od 1993. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine; palača Malacañang, danas predsjednička rezidencija, i dr.) izgrađene su moderne gradske četvrti i predgrađa. Na rubovima grada mnogobrojne su sirotinjske četvrti (slamovi). Gospodarsko, financijsko, trgovačko i kulturno (mnoga sveučilišta, najstarije osnovano 1611; nacionalna knjižnica, muzeji) središte Filipina. U privredi Manile vodeće mjesto zauzima metalurgija (čelik, aluminij), metalna (strojevi, automobili), tekstilna, kemijska i farmaceutska, prehrambena, drvna industrija; preradba duhana i kože; proizvodnja građevnog materijala; rafinerije nafte. Vodeća trgovačka luka kroz koju prolazi najveći dio uvoza i izvoza Filipina (ukupan promet 75 milijuna tona, 2012) i putnička luka (trajekti); međunarodna zračna luka Ninoy Aquino (36,7 milijuna putnika, 2014) najprometnija je u zemlji.
Povijest. Utvrđeno istoimeno naselje iz XVI. stoljeća koje se nalazilo na mjestu današnjega grada osvojio je 1570. Španjolac Miguel López de Legaspi i 1571. proglasio ga glavnim gradom Filipina. Na mjestu staroga naselja Španjolci su sagradili snažnu tvrđavu oko koje se razvio suvremeni, već u XVII. stoljeću kozmopolitski grad. Pod španjolskom je vlašću Manila bila sve do španjolsko-američkog rata 1898 (osim kratke britanske vladavine 1762–63), kada je pripala SAD-u. Pod američkom je vlašću bila do II. svjetskog rata, u kojem su je 1942. osvojili Japanci. Nakon japanskog poraza 1945., američka je vojska zauzela Manilu, koja je 1946. postala glavni grad neovisnih Filipina (1948–76. glavni grad bio je Quezón City, dio današnjega metropolitanskoga područja, a Manila ponovno od 1976). U Manili je 8. IX. 1954. potpisan sporazum o stvaranju vojnog saveza SEATO. Sjedište je Azijske razvojne banke (Asian Development Bank), osnovane 1965.
