Münsterberg (njem. izgovor [my'nstəɹbεrk], amer. engl. [mu'nstəɹbə:ɹg]), Hugo, američki psiholog, filozof i teoretičar filma njemačko-židovskoga podrijetla (Gdańsk, 1. VI. 1863 – Cambridge, SAD, 16. XII. 1916). Filozofiju i psihologiju doktorirao je 1885. u Leipzigu kod psihologa Wilhelma Wundta, medicinu završio 1887. u Heidelbergu. Bio je profesor na Sveučilištu u Freiburgu od 1887., u Leipzigu od 1891. te od 1892. na Harvardovu sveučilištu (s prekidima 1895–97. i 1910–11. kada je predavao u Freiburgu i Berlinu). Među prvima bavio se primijenjenom psihologijom (forenzičkom i kliničkom psihologijom te psihologijom ekonomije i psihologijom estetike), a drži ga se začetnikom industrijske, odnosno psihologije rada. Bio je pristaša psihofizičkoga paralelizma. U filozofiji sjedinjuje Fichteov etički idealizam i znanstvenu psihologiju. Potkraj života zainteresirao se za film pa je 1916. objavio djelo Fotodrama: psihološka studija (The Photoplay: A Psychological Study), koje se drži prvom znanstveno utemeljenom i sustavnom filmskoteorijskom studijom; kao preteča tzv. formativnih teorija filma, upozorio je na podudarnosti između izražajnijih modusa filma i procesa u ljudskoj svijesti (npr. pamćenja), postavivši teze koje filmologija ni do danas nije opovrgnula, a ujedno je nastojao razložiti estetičku prirodu filma (zasnovanu na jedinstvu vizualnih značajki i teme te mogućnostima preobrazbe zbilje). Glavna djela: Doprinosi eksperimentalnoj psihologiji (Beiträge zur experimentellen Psychologie, I–IV, 1889–92), Podrijetlo ćudorednosti (Der Ursprung der Sittlichkeit, 1889), Glavne značajke psihologije (Grundzüge der Psychologie, 1900), Vječni život (The Eternal Life, 1905), Filozofija vrijednosti (Philosophie der Werte, 1908), Na mjestu za svjedoke (On the Witness Stand, 1908), Psihologija i industrijska djelotvornost (Psychology and Industrial Efficiency, 1913).
