Kazvin (Qazvin, perzijski Qazvīn [gæzvi:'n]), glavni grad istoimene pokrajine u sjeverozapadnom Iranu; 402 748 st. (2016). Leži 144 km sjeverozapadno od Teherana, u južnom podnožju Elbursa, na visini od 1279 m. Važno je trgovačko, kulturno, industrijsko i prometno čvorište. Uz tradicionalnu proizvodnju i trgovinu sagovima i ćilimima te tekstilom (pamuk, svila) i kožnim predmetima, u novije doba razvili su se industrijski (Alborz i dr.; elektrotehnička, kemijska, prehrambena, keramička, staklarska, metalna industrija) i tehnološki parkovi. Među mnogim džamijama ističu se Jame Atiq (Džame Atik, IX. st.; poslije dograđena) i an-Nabi (1787); od sefevidskih građevina (XVI. st.) sačuvani su paviljon (Čehel Sotun; danas muzej kaligrafije) i gradska vrata Ali Kapu (Ali Qapu); mnoge zidane cisterne za vodu (najveća Sardar Borzog, izgrađena 1812). Od davnina je poznat po kaligrafiji. Ima više sveučilišta. Leži na prometnici (cesta, željeznička pruga) koja povezuje Teheran i Tabriz, s odvojkom za Kaspijsko jezero (Bandar-e Anzali). Zračna luka. – Osnovan u III. st. za vladavine Šapura I.; razvio se kao trgovačko središte na povijesnom Putu svile. U drugoj polovici XVI. st. bio je sefevidska prijestolnica. Često je stradavao od potresa.
