Dodekanez (Dodekanisa, novogrčki Δωδεϰάνησα, Dōdekánēsa [δοδeka'nisa] i Dodekanisos, Δωδεϰάνησος, Dōdekánēsos [δοδeka'nisοs]), skupina otoka u jugoistočnome dijelu Egejskoga mora (dio Južnih Sporada), Grčka; 2714 km² sa 197 076 st. (2010). Leži pred jugozapadnom obalom Turske (Mala Azija). Sastoji se od 12 većih (odatle ime) i mnogo malih otoka. Najveći su otoci Rodos, Karpatos (Kárpathos), Kos, Kalimnos, Astipalea, Kasos (Kásos), Halki (Khálkē), Leros, Nisiros (Nísyros), Patmos, Simi (Sýmē) i Tilos (Tḗlos). Uzgajaju se maslina, vinova loza i duhan. Ovčarstvo, uzgoj dudova svilca, ribolov i spužvarstvo; proizvodnja sagova. Turizam. Upravno središte Dodekaneza je grad i luka Rodos na istoimenome otoku. – U starome vijeku grčko trgovačko i kulturno središte, poslije pod vlašću Rimljana i u sklopu Bizantskoga Carstva (IV–XIII. st.; u VII. i VIII. st. Dodekanez su napadali i povremeno njime vladali Arapi). Na početku XIV. st. Mlečani su osvojili otoke Karpatos i Astipaleu i držali ih do polovice XVI. st. Viteški red ivanovaca (rodski, poslije malteški vitezovi) držao je od početka XIV. st. Rodos, otada sjedište reda, zatim Simi, Nisiros i Leros, koje su Osmanlije zauzeli 1522. Bivši posjedi Mlečana i ivanovaca pod osmanskom su vlašću ostali do proljeća 1912., kada ih je zaposjela Italija u Tripolitanskome ratu. U mirovnom ugovoru s Osmanskim Carstvom u Lausannei (1912) Italija se obvezala da će Dodekanez evakuirati čim se Osmanlije povuku iz Libije, ali to nije učinila, a Antanta joj je 1915. Londonskim paktom priznala pravo na Dodekanez. Godine 1919. Italija ga se odrekla u korist Grčke, no povukla je tu odluku u srpnju 1920., kako bi u mirovnom ugovoru s Turskom (Sèvres, 10. VIII. 1920) ishodila da Turska prenese na nju svoja prava na Dodekanez, a to je potvrđeno i sporazumom u Lausannei (1923). Nakon kapitulacije Italije u II. svjetskome ratu (1943) Dodekanez su zaposjeli Nijemci, a nakon njihove kapitulacije (1945) proglasili su stanovnici svih otoka sjedinjenje s Grčkom, što je potvrđeno u mirovnom ugovoru s Italijom u Parizu 10. II. 1947.