Cesena [čezε:'na], grad u Emiliji i Romanji, 19 km jugoistočno od Forlìja, sjeverna Italija; 96 168 st. (2021). Leži na desnoj obali rijeke Savio, uz željezničku prugu Bologna–Rimini; oko 15 km udaljena od jadranske obale. Od mnoštva srednjovjekovnih arhitektonskih spomenika ističu se utvrda Malatesta (XIV–XV. st.), gotička katedrala (XIV. st.), benediktinska opatija Santa Maria del Monte (XI. st., obnovljena u XVI. st.) i renesansna knjižnica Malatestiana (osnovana 1452., najstarija je javna knjižnica u Europi, uvrštena 2005. na UNESCO-ov popis svjetske dokumentarne baštine). U okolici poljoprivreda (voćarstvo, povrćarstvo). Prehrambena i elektronička industrija; proizvodnja strojeva za preradbu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda. – Antička Caesena razvila se kao postaja uz cestu Via Aemilia, a u VI. st., u doba ratova između Bizanta i Ostrogota, postala je utvrda. Pod vlašću Papinske Države od VIII. st., stekla je status komune, a papinska vojska je 1377. počinila masakr gradskog stanovništva da bi spriječila savezništvo Cesene s Firencom, potom je 1379–1466. u posjedu obitelji Malatesta pa ponovno pod izravnom kontrolom pape (1502–03. prijestolnica je Cesarea Borgie kao vojvode Romagne) do ulaska u sastav Pijemonta, odnosno Italije 1859.
