Bergen [bæ'rgən], grad i luka u jugozapadnoj Norveškoj (okrug Vestland), na obali fjorda By (Byfjorden); 273 626 st. (2025). Nakon Osla najvažnije je gospodarsko središte zemlje, s velikim lučkim robnim (66,8 milijuna tona, 2024) i putničkim prometom, financijskim institucijama (banke, osiguravajuće kuće i dr.), turizmom i industrijom (strojogradnja, biotehnologija, elektronička industrija; donedavno i jaka brodograđevna i tekstilna industrija). U novije doba razvio se i u jako središte za preradbu nafte iz Sjevernoga mora. Ribarska je luka, s industrijom ribljih konzervi. U okolici je razvijena akvakultura. Među povijesnim građevinama ističu se gotička kraljevska palača Håkonshallen (XIII. st.), romanička bazilika sv. Marije (Mariakirken) iz XII. st. i gotička katedrala iz XIII. st. Stara gradska četvrt Bryggen, s hanzeatskim građevinama (mnoge su izgorjele za požara 1702., ali su obnovljene), od 1979. je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Ima više muzeja: Hanzeatski, gradski (s prapovijesnim i etnografskim zbirkama), umjetnički, pomorski, tekstilne industrije, umjetničkih obrta Vestlanda, i dr. Sveučilište (Universitetet i Bergen, osnovano 1946), Institut za istraživanje mora (među najvećima je u Europi), pomorska akademija, konzervatorij, kazališta, simfonijski orkestar; godišnje se održava međunarodni umjetnički festival (od 1953). Putnička luka, jedna je od najvećih europskih luka za brodove za krstarenje; ima trajektne veze s mnogim norveškim lukama te s danskom lukom Hirtshals. Međunarodna zračna luka (Flesland) prometom je druga u zemlji (6,5 milijuna putnika, 2024); helidrom za off-shore naftna ležišta. Bergen je glavna pomorska baza norveške ratne mornarice.
Smatra se da je grad 1070. osnovao kralj Olav III., na mjestu trgovačke postaje iz 1020-ih, te je ondje bila kraljevska rezidencija (do 1123. i ponovno 1217–99). Od XIII. st. razvio se u vodeće norveško trgovište (s predstavništvom Hanze od 1360. do njezina kraja 1669; formalno je zatvoreno tek 1754), 1393. i 1429. pljačkali su ga pirati, a 1665. u luci je došlo do pomorske bitke između Engleza i Nizozemaca. Sve do 1830-ih najveći grad u Norveškoj, od kraja XIX. st. bio je sjedište norveškog brodarstva. Više puta stradavao u požarima (od XIII. st. do 1955), a 1944. znatno je oštećen u savezničkom bombardiranju njemačke podmorničke baze.
