Agrigento

Agrigento [agriε'nto] (do 1927. Girgenti [irε'nti]), grad i upravno središte istoimene pokrajine, jugozapadna Sicilija; 58 323 st. (2011). Leži na brežuljku, 3 km sjeveroistočno od obale Jonskoga mora. Mnogobrojni grčki hramovi (V. st. pr. Kr.), romaničko-gotička crkva San Nicola (XIII. st.), crkva Santo Spirito, katedrala (XIV. st.); muzeji; knjižnice. U okolici uzgoj masline, badema; ovčarstvo. Prehrambena industrija. Rudnici potaše i kamene soli. Turizam. Rodno mjesto grčkog filozofa Empedokla i talijanskog književnika Luigija Pirandella. – Dorani su oko 600. pr. Kr. osnovali grad Akragant (grčki Ἀϰράγας, Akrágas) na mjestu predgrčkog naselja, oko 560. pr. Kr. gradom je vladao tiranin Falarid. Zbog žive trgovine (žitom, vinom, uljem, stokom) grad se brzo razvio i obogatio. Najvažniji arheološki ostatci (gradski bedemi, hramovi, vodovod, stambene zgrade, groblja) potječu iz VI. i V. st. pr. Kr. (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1997). Godine 405. pr. Kr. grad su zauzeli Kartažani, 341. pr. Kr. kolonizira ga vođa Sirakužana Timoleont, a za punskih ratova nekoliko ga puta zauzimaju Kartažani i Rimljani. Godine 207. pr. Kr. dovedeni su u Agrigento kolonisti iz drugih gradova Sicilije, a 43. pr. Kr. grad dobiva status rimske kolonije (Agrigentum). U srednjem vijeku drže ga Bizant, Saraceni (Gergent, odakle staro ime Girgenti), a poslije Normani (1086).