Đerdap (tur. girdap < perz. girdāb: vrtlog, vir, brzica), probojnica Dunava usječena u zapadne ogranke Južnih Karpata, između Panonske i Vlaške nizine, na granici Srbije i Rumunjske (između Golupca i Kladova / Drobeta-Turnu Severina), duga oko 100 km. Kompozitna dolina, sastoji se od sedam morfoloških cjelina, četiriju sutjeska (Golubačka ili Gornja klisura, Gospođin vir, Veliki i Mali Kazan i Sipska klisura, koja počinje Željeznim vratima; rumunjski Porţile de fier, turski Demirkapı) i triju proširenih zavala (Ljupkovska, Donjomilanovačka i Orşovska kotlina). Zbog mnogobrojnih podvodnih stijena i brzaka u Sipskoj klisuri koji su otežavali plovidbu Dunavom izgrađen je 1896. Sipski kanal dug 2133 m. Na osnovi zajedničkog projekta Jugoslavije i Rumunjske izgrađena je (1964–69) Đerdapska brana, duga 760 m, visoka 55 m i široka 36 m, čime je na izlazu Dunava iz Sipske klisure (8 km uzvodno od Kladova) stvoreno Đerdapsko jezero (površina 253 km²). Razina vode porasla je za više od 30 m; potopljeno je 20 naselja, u kojima je živjelo 25 000 st., a među naseljima bila su tri grada koja su izmještena na druge lokacije (Donji Milanovac i Tekija u Srbiji, Orşova u Rumunjskoj). Potapanjem podvodnih stijena koje su otežavale plovidbu i izgradnjom brodskih prevodnica (ustave) omogućena je plovidba brodovima nosivosti do 5000 t. HE Đerdap I., izgrađena (1971) na izlazu Dunava iz Đerdapa, ima ukupnu snagu od 2372 MW (u doba izgradnje 2052 MW); oko 80 km nizvodno, nedaleko od Prahova, izgrađena je 1978–85. brana i HE Đerdap II. ukupne snage 432 MW; njoj su naknadno dodana četiri hidroagregata, pa ukupna instalirana snaga danas iznosi 591 MW. Preko obje brane vodi cesta koja povezuje Srbiju i Rumunjsku. Jezero je potopilo i nekoliko znamenitih kulturno-povijesnih spomenika: otok Ada Kale s mnoštvom minareta, Tiberijev (rimski) put (iz 33–34) te Sekeljijev put iz doba austrougarske uprave. Konzervacijom je očuvano arheološko nalazište mezolitičko-neolitičkoga naselja Lepenski vir te Trajanova ploča, koja je podignuta iznad razine jezera. Na desnoj, srpskoj obali Đerdapa osnovan je 1974. nacionalni park Đerdap (637,87 km²).
Naseljen već od gornjeg paleolitika (špilja Climente). Tijekom mezolitika ondje se razvila kultura tipa Cuina Turcului (mikroliti, koštana oruđa) koja se početkom holocena preobrazila u kulturu Lepenskoga vira, jednu od najosebujnijih prapovijesnih pojava u Podunavlju. Život se nastavio i tijekom neolitika (starčevačka kultura). Rimske su legije za cara Trajana duž sutjeske usjekle put, o čemu svjedoči u stijenu uklesana Trajanova ploča (Tabula Traiana).
