Panonska nizina (Panonija), prostrana nizina u srednjoj Europi, na teritoriju Madžarske (najvećim dijelom), Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Austrije i Slovačke; na krajnjem sjeveroistoku ulazi u Zakarpatsku oblast Ukrajine. Obuhvaća oko 200 000 km². Leži u porječju srednjega toka Dunava, na visini od 100 m do 200 m. Najniži je dio velikoga Panonskoga bazena (dno nekadašnjeg Panonskoga mora i jezera), koji je okružen Alpama, Karpatima, Rodopskim i Dinarskim planinama. Građena je od morskih, jezerskih, riječnih i eolskih sedimenata. U reljefu se izdvajaju blago valovite praporne ili lesne zaravni (Telečka lesna zaravan u sjevernoj Bačkoj), pješčare (Banatska ili Deliblatska peščara), vlažne aluvijalne ravnice uz vodene tokove (Dunav, Tisa, Tamiš, Drava, Sava) i usamljene planine (Bakonjska šuma, Mecsek, Fruška gora, Papuk, Psunj). Panonska nizina otvoren je ravničarski kraj s prosječnom temperaturom u siječnju –1 °C, a u srpnju 21 °C; godišnja količina oborina iznosi od 500 m do 600 mm (na planinama do 900 mm). Ubraja se u gusto naseljene i agrarno najvrjednije prostore Europe; oranice obuhvaćaju od 70% do 80% ukupne površine (glavne su poljoprivredne kulture pšenica, kukuruz, industrijsko bilje i vinova loza). U tercijarnim sedimentnim stijenama Panonske nizine nalaze se naftonosna područja Hrvatske, Srbije, Austrije i Madžarske. Naftovod Družba (njegov južni ogranak) prolazi sjevernim panonskim prostorom; u južnom dijelu izgrađen je Jadranski naftovod. Panonska nizina s Bečkom zavalom na sjeverozapadu ima iznimno prometno značenje; čvorište je važnih prometnica prema zapadnoeuropskim i baltičkim zemljama te prema Jadranskomu, Egejskom i Crnomu moru. Na panonski Dunav otpada približno 900 km najdulje europske plovne arterije.
