struka(e): |

Grenoble [gʀənɔ:'bl], grad i upravno središte departmana Isère, na sastavu rijeka Isère i Drac, u jugoistočnoj Francuskoj; 158 454 st. (2017). Iskorištavanje velikoga hidroenergetskog potencijala obližnjih vodenih tokova omogućilo je snažan razvoj industrije (tvornice cementa, papira, elektrometalurgija, kemijska, elektronička, grafička i tekstilna industrija); u novije doba glavne su elektronička industrija, biotehnologija i nanotehnologija. Na glasu je izradba rukavica. Zbog svojega položaja u francuskim Alpama, Grenoble je važno prometno čvorište (dominira prilazima k alpskim prijevojima) prema Italiji te poznato turističko i zimsko športsko središte (ondje su 1968. održane X. zimske olimpijske igre; žičara izgrađena 1934). Uz sveučilište osnovano 1339., u gradu su i visoka škola menadžmenta (1984) te mnogi znanstvenoistraživački instituti (za nuklearna istraživanja, nanotehnologiju, umjetnu inteligenciju, molekularnu biologiju, za energiju i obnovljive izvore i dr.) svjetskoga značaja. Sačuvani su srednjovjekovni i renesansni graditeljski spomenici: katedrala Notre-Dame, građena od XII. st., crkva Saint-André iz XIII. st., palača parlamenta Dauphinéa iz XV–XVI. st. (do 2002. palača pravde) i dr. Muzeji (arheološki, suvremene umjetnosti, Stendhalov muzej) i galerije slika. Sjeverno od grada u Kartuzijskome (Chartreuse) gorju (do 2082 m nadmorske visine) nalazi se kartuzijanski samostan Grande Chartreuse (XII. st., dograđen u XVII. st.), poznat po proizvodnji likera.

Naselje Alobrožana (Cularo), u IV. st. nazvano Gratianopolis prema rimskome caru kršćaninu Flaviju Gracijanu; od tada je i biskupsko sjedište. U vlasti Burgunda od 443., Franaka od 532., dio Donjoburgundskoga pa Arelatskoga Kraljevstva (879–1032); u X. st. opljačkali su ga Saraceni. Od XI. st. dio povijesne pokrajine Dauphiné (zajedno s njom pripao Francuskoj 1349), njezin glavni grad, sjedište sveučilišta (1339) i parlamenta (od 1453). Za vjerskih ratova bio je u vlasti hugenota 1562–72. U Grenobleu je 1788. suzbijen kraljev pokušaj da oslabi moć lokalnoga parlamenta. U II. svjetskom ratu jako središte francuskoga pokreta otpora.

Citiranje:

Grenoble. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/grenoble>.