Tel Aviv-Yafo [~ avi'v ja'fo] (također Tel Aviv Jaffa), grad u Izraelu, njegovo gospodarsko i prometno središte; 414 600 st., metropolitansko područje 3 233 500 st. (2012). Leži na obali Sredozemnoga mora. Ima dva sveučilišta (osnovana 1953. i 1955), muzeje (umjetnosti, dijaspore i dr.), nekoliko kazališta (Habima i dr.), operu i filharmoniju. Dio Tel Aviva, tzv. Bijeli grad, izgrađen u razdoblju 1930–50., uvršten je 2003. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Grad dominira u financijskom (banke, osiguravateljska društva, burza) i gospodarskom životu zemlje; više od polovice izraelskih industrijskih pogona nalazi se unutar njegova metropolitanskoga područja (tekstilna, prehrambena, metalna, kemijska, drvna, grafička, elektrotehnička i elektronička industrija; brusionice dijamanata). Glavno je čvorište cestovne prometne mreže. Njegova je luka Ashdod. Međunarodna zračna luka Ben Gurion. – Izgradnja grada započela je 1909., kada su cionisti oko 2 km sjeveroistočno od drevnoga grada Jaffe započeli graditi naselje Tel Aviv za prihvat židovskih kolonista. Tijekom I. svjetskog rata osmanske su vlasti 1917. protjerale židovsko stanovništvo iz Tel Aviva, u koji su se oni vratili pošto su ga u studenom iste godine zaposjele britanske postrojbe. Do nagla razvoja i rasta stanovništva Tel Aviva došlo je za britanske uprave nad Palestinom (1920–48). Godine 1921. Tel Aviv je dobio status grada. Tijekom 1930-ih njegovo se stanovništvo postupno povećavalo zbog priljeva židovskih izbjeglica iz Njemačke, a naglo za II. svjetskog rata zbog priljeva izbjeglica iz svih dijelova Europe koji su bježali pred nacistima. Za I. arapsko-izraelskog rata (1948–49) izraelske su postrojbe 1948. zaposjele Jaffu, koja je 1950. ujedinjena s Tel Avivom u jedinstveno gradsko područje.
