Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnja hrvatska leksikografska ustanova. Utemeljen je kao Leksikografski zavod FNRJ 5. X. 1950. odlukom jugoslavenske vlade, 1962. preimenovan u Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972. osnivačka su prava prenesena na Hrvatski sabor, 1991. uredbom Vlade RH dobio je sadašnje ime, a njegov ustroj i područje djelovanja uređeni su zakonom iz 2003. kojim je Zavod institucionaliziran kao javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Zavod je osnovan na poticaj M. Krleže koji je bio i njegov prvi ravnatelj (do smrti 1981., od 1984. ustanova u nazivu nosi njegovo ime). Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) čiji je glavni urednik M. Ujević postao Krležinim pomoćnikom i preuzeo vođenje organizacijsko-stručnih poslova. Krleža je konceptualizirao i kao glavni urednik vodio specifični projekt Enciklopedije Jugoslavije (1. izdanje 1955–71., 8 svezaka), Ujević je bio glavni urednik prve zavodske strukovne enciklopedije – Pomorske enciklopedije (1. izdanje 1954–64., 8 svezaka), jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, a rijetke i po sustavu i načinu obradbe. Treće temeljno zavodsko izdanje u tom razdoblju bila je opća Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1955–64., 7 svezaka, glavni urednici Krleža, M. Kostrenčić i M. Protega), a njezino treće izdanje izlazilo je 1977–82. pod nazivom Opća enciklopedija (u 8 svezaka, glavni urednik J. Šentija). Nova opća enciklopedija pod nazivom Hrvatska enciklopedija izašla je u 11 svezaka (1999–2009); oko 30% prostora u njoj posvećeno je nacionalnoj hrvatskoj problematici. Zavod je nadalje objavio niz strukovnih, odnosno posebnih enciklopedija poput Medicinske enciklopedije (1. izdanje 1957–65., 8 svezaka), Enciklopedije likovnih umjetnosti (1959–66., 4 sveska), Muzičke (1. izdanje 1958–63., 2 sveska), Šumarske (1. izdanje 1959–63., 3 sveska), Tehničke (1963–97., 13 svezaka), Poljoprivredne (1967–73., 3 sveska) i Filmske (1986–90., 2 sveska) enciklopedije, Enciklopedije hrvatske umjetnosti (1995–96., 2 sveska), personalne Krležijane (1993–99., 3 sveska), posvećene djelu M. Krleže, Istarske enciklopedije (2005), Hrvatske književne enciklopedije (2010–12., 4 sveska), a objavio je i više leksikona (Ekonomski leksikon, 1995; Hrvatski opći leksikon, 1996; Opći religijski leksikon, 2002; Filmski leksikon, 2003; Zagrebački leksikon, 2006; Tehnički leksikon, 2007; Pravni leksikon, 2007; Leksikon Marina Držića, 2009; Leksikon Ruđera Boškovića, 2011; Filozofski leksikon, 2012); među njima se istraživačkom i bibliografskom odrednicom izdvaja enciklopedijski Hrvatski biografski leksikon (od 1983. do 2014. izašlo je 8 svezaka), potom više izdanja Atlasa svijeta (prvo 1961), kao i Atlas Europe (1997), a posebnu cjelinu čine rječnici – Osmojezični enciklopedijski rječnik (8 svezaka, 1987–2010), kao i Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Od početka XXI. st. uz Hrvatsku enciklopediju (od 2013. objavljuje se mrežno izdanje) i Hrvatski biografski leksikon kao temeljna izdanja, sve se veći naglasak stavlja na jednosveščana izdanja. Njima Zavod, kao ustanova koja je dala velik prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda i čija se produkcija brojem i raznovrsnošću može mjeriti sa sličnom djelatnošću na najvećim svjetskim jezicima, nastoji odgovoriti aktualnim kulturnim potrebama i odnosima. (→ enciklopedija; leksikografija).