egzoti (kadšto i egzote) (prema grč. ἐξωτıϰός: vanjski, stran), biljne i životinjske vrste koje potječu iz drugih zemalja, za razliku od autohtonih, urođenih ili zavičajnih vrsta. Često se tim pojmom označuju samo vrste uvezene iz suptropskih i tropskih krajeva.
Egzotične životinje najčešće se drže u zoološkim vrtovima i akvarijima. Mnoge se uzgajaju i po kućama, npr. različite ptice (kanarinac s Kanarskih otoka; mnoge vrste papiga iz tropskih područja Amerike i Australije), ribe (različite ukrasne ribice iz toplih mora, slatkovodna zlatna ribica iz Kine i dr.). Postoji i niz egzotičnih vrsta koje su se u Hrvatskoj aklimatizirale i postale sastavni dio domaće faune. Tako npr. kokoš potječe iz jugoistočne Azije, puran iz Sjeverne Amerike, a fazani su preneseni s područja oko Kaspijskoga jezera. U sastav riblje faune kao udomaćene vrste iz Sjeverne Amerike ulaze dužičasta pastrva (Salmo irideus), patuljasti somić (Amiurus nebulosus) i gambuzija (Gambusia affinis), koja je nasađivanjem raširena po močvarama radi uništavanja ličinki komarca malaričara. Egzotična je vrsta i dudov svilac (Bombyx mori), koji potječe iz Kine, i mnoge druge životinjske vrste.
Egzotične biljke iz toplih područja uzgajaju se u staklenicima, a one koje podnose lokalnu klimu u perivojima, alejama, u vrtovima uz kuće. Većina egzota u nas potječe iz Sjeverne Amerike i iz Azije. Iz Sjeverne Amerike potječu npr. mamutovac, Lawsonov pačempres, srebrna smreka, američki borovac, duglazija, tulipovac, bagrem, katalpa, američki jasen, razne vrste hrastova i javora, gledičija, velecvjetna magnolija, likvidambar, taksodij, maklura, mahonija, američka agava. Azijskog su podrijetla npr. ginko, metasekvoja, kriptomerija, libanonski i himalajski cedar, himalajski bor, istočna tuja, paulovnija, brusonecija, razne vrste magnolija, glicinija, budleja, pravi jasmin. Južnoameričke su npr. araukarija, bugenvilija, pasiflora. Iz Afrike potječu kanarska palma, pelargonije, afrička ljubica, dok su iz Australije najpoznatije akacija (mimoza) i eukaliptusi. Najvažnije poljodjelske kulture (krumpir, kukuruz, duhan, grah, soja) također su egzotičnoga podrijetla. Neke su se egzote udomaćile pa se nalaze i u sastavu autohtone vegetacije (npr. bagrem, amorfa).