struka(e): šumarstvo

mamutovac (prema mamut) (sekvoja; Sequoiadendron, Sequoia), rod crnogoričnoga vazdazelenog drveća iz por. Taxodiaceae. Vrste toga roda raširene su u Kaliforniji. Cvjetovi su jednodomni; muški su duguljasti ili kuglasti, po 1 do 3 zajedno na kratkim dršcima obavijenima debelim ljuskama pupova; ženski su jajoliki ili duguljasti s mnogo ljusaka. Češeri su jajoliki, dozrijevaju u prvoj godini, a ostaju na stablu kada sjeme ispadne. Ljuske su im drvenaste, a sjemenka s obiju strana ima uska krilca; klije s 4 do 6 supki. Pupovi su goli ili ljuskavi. Iglice su poredane oko grančice, prilegle su i šiljaste ili su dvoredne, odmaknute i plosnate. Golemi mamutovac (Sequoiadendron giganteum) među najvećim je četinjačama; naraste više od 100 m u visinu, a promjer mu doseže do 10 m. Krošnja je piramidalna, a kora svijetlocrvena do smeđa, raspucala, raskidana u fine listiće, debela 30 do 60 cm, što mamutovac čini otpornim na požar. Iglice su trobridne, šiljasta vrha, spiralno poredane u 3 reda, prilegle uz grane. Golemi mamutovac izgrađuje prirodne šume na zapadnim padinama gorja Sierra Nevade u sr. Kaliforniji, na visini od 1400 do 2400 m. Doživi do 4000 godina, a od 50. do 70. godine donosi obilan plod. U Europu je unesen 1853. i uzgaja se ugl. po parkovima. Dobro uspijeva na umjereno vlažnim, pjeskovito-ilovastim tlima. Obalni mamutovac (Sequoia sempervirens) izgrađuje prirodne šume na vlažnoj zapadnoj obali Sjeverne Amerike. Visok je 60 do 110 m. Živi više od 2000 godina. U europske parkove primorskoga područja unesen je 1840.

Citiranje:

mamutovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mamutovac>.