TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Alabama

Alabama [æləbæ'mə], savezna država u jugoistočnom dijelu SAD-a; 133 905 km², 4 779 736 st. (2010). Glavni grad Montgomery, najveći Birmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Appalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijeke Tennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni, uz obalu Meksičkoga zaljeva, nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimaju šume. Poljodjelstvo (pamuk, kukuruz, zob, šećerna trska, voće) i stočarstvo (goveda, ovce, svinje). Nekoć je bila vodeća po proizvodnji pamuka. Rudna ležišta (željezna ruda, ugljen) i bogatstvo hidroenergije (niz hidrocentrala na rijekama Tennessee i Alabama) doprinjeli su razvoju metalurgije (Birmingham, Gadsen). Proizvodnja poljoprivrednih i dr. strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička, kemijska i drvna industrija; proizvodnja automobilskih guma, papira i celuloze. U Huntsvilleu je svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Osim željezničkih pruga i cesta, za promet je važna razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja s Meksičkim zaljevom. Glavna morska luka Mobile (promet 55,7 milijuna tona, 2010). – Tragovi nastambi starih 8000 godina. U rano doba na tom prostoru živjela su indijanska plemena Creek, Cherokee i dr., a u pretkolumbovsko doba to je područje pripadalo kulturi Mississippi. Isprva su ga kolonizirali Španjolci (P. de Narvaez 1528., H. de Sotto 1540), potom Francuzi, koji su podignuli i prva stalna naselja, Fort Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja XVII. st. Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja ju 1783. ustupa dijelom Španjolskoj, a dijelom SAD-u. Američka Alabama u početku je bila u sklopu područja Mississippija. Na početku XIX. st. SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno, indijanska su se plemena povukla, a na njihovo se mjesto naselili bijelci. God. 1817. osnovano je Područje Alabama, koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinu glavnom gradu Montgomeryju 4. II. 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata ponovno je uključena u SAD (1868). Isprva se gospodarstvo Alabame temeljilo na plantažama pamuka, a od 1880-ih započinje razvoj industrije. U doba Velike industrijske krize ušla je u program Tennessee Valley Authority. Nakon II. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955–56. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery).

Citiranje:
Alabama. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1296>.