Velika industrijska (gospodarska) kriza (1929–33), najveći poremećaj u svjetskom gospodarstvu potkraj 1920-ih i početkom 1930-ih, koji je simbolično započeo 29. X. 1929. slomom u burzi na Wall Streetu u New Yorku, posljedice kojega su se osjećale sve do II. svjetskog rata. Slom na Newyorškoj burzi doveo je do potpunoga sloma gospodarstva SAD-a, koji su obilježili bankroti, uništene štednje, gubitci imovine, propasti banaka, pad vrijednosti tvrtki, otpuštanje radnika, nekontroliran rast nezaposlenosti i inflacije. Iako su uzroci krize bili mnogobrojni, drži se da je njezin glavni uzrok bio, s jedne strane, prevelika industrijska proizvodnja potrošnih dobara (tzv. kriza hiperprodukcije) za tržište koje je bilo ograničeno zbog slabe kupovne moći stanovništva, te s druge strane, postojanje na tržištu prevelikoga broja malih banaka slabe likvidnosti, koje nakon sloma Newyorške burze u listopadu 1929. nisu bile u mogućnosti osigurati dovoljno sredstava za isplatu svojih vjerovnika. Posljedice krize osjetile su se i u Europi budući da je SAD nakon izbijanja krize zatražio od europskih zemalja hitan povratak velikih zajmova. Izvlačenje američkog kapitala iz europskoga gospodarstava uzrokovalo je slične ekonomske posljedice kao i u SAD-u. Velika industrijska kriza svoj je vrhunac dostigla do 1932. god., a njome nije bilo zahvaćeno jedino gospodarstvo SSSR-a, koje se razvijalo prema pravilima planske privrede (upravljana ekonomija), posve suprotnima pravilima liberalnoga kapitalizma na Zapadu. Kao posljedica krize u SAD-u je, a postupno i u ostatku svijeta, počela prevladavati politika državnoga intervencionizma (J. M. Keynes), koja je polazila od činjenice o nestabilnosti tržišta u uvjetima krize, koja se može prevladati jedino mjerama i instrumentima makroekonomske politike koji su pod nadzorom države. Velika industrijska kriza imala je i značajne političke implikacije; utjecala je na krizu parlamentarne demokracije u mnogobrojnim zemljama, a osiromašenje širokih slojeva društva uzrokovalo je njihovo podupiranje radikalnih političkih pokreta koji su uoči II. svjetskog rata tražili izlaz iz teških gospodarskih prilika.
