struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti

Betina, naselje na sjeveroistočnoj obali otoka Murtera morfološki spojeno s naseljem Murterom; 718 st. (2021). Leži uz glavnu otočnu cestu. Stanovnici se u sve manjoj mjeri bave uzgojem vinove loze i maslina te ribarstvom i gradnjom drvenih brodova. U novije doba prevladava kupališni i nautički turizam (marina i održavanje manjih brodova u brodogradilištu u uvali Zdrače). Početkom XVII. st. sagrađena je, na mjestu starije crkvice, župna crkva sv. Frane; polovicom XVIII. st. graditelj Ivan Skoko podignuo je zvonik i kapelu pokraj glavnog oltara. Godine 2015. otvoren je Muzej betinske drvene brodogradnje. – Naselje nije postojalo prije kraja XV. st., a prvi stanovnici vjerojatno su došli iz Murtera. U XVI. st. naseljavaju ga izbjeglice iz Vrane kraj Biograda. U istom stoljeću sagrađena je kula za obranu od osmanskih provala. Mjesto se nalazilo u posjedu šibenske plemićke obitelji Divnić. Od kraja XVII. st. samostalna župa. Jaka glagoljaška tradicija. Gospodarski je oslonac stanovništvu u prošlosti bilo stočarstvo (od XVII. st. i na Kornatskim otocima), maslinarstvo i povrtlarstvo. Gospodarski uspon započinje 1745. kada korčulanska obitelj Filipi osniva brodogradilište, a mjesto postaje poznato po gradnji gajeta. U drugoj polovici XIX. st. dolazi do privremenog procvata vinogradarstva.

Citiranje:

Betina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/betina>.