struka(e):

Svemirski teleskop James Webb [ẹimz web] (engleski James Webb Space Telescope, akronim JWST) (po američkome državnom dužnosniku i administratoru u NASA-i Jamesu Webbu, 1906–92), najveći svemirski teleskop, lansiran 2021., a 2022. postavljen u blizinu Lagrangeove točke L2 u sustavu Sunce–Zemlja. Snima zračenje u rasponu od dugovalne (crvene) vidljive svjetlosti do srednje dugih valnih duljina infracrvenoga zračenja (0,6 do 28,3 μm). U infracrvenome području može snimiti objekte do 100 puta slabijega sjaja nego Hubbleov svemirski teleskop, tj. veća mu je razlučivost i osjetljivost. Omogućava promatranje od najstarijih i najudaljenijih objekata u svemiru, kao što su prve galaktike i prve zvijezde, do prikupljanja podataka o atmosferama ekstrasolarnih planeta.

Sastoji se od 18 šesterokutnih dijelova zrcala izrađenih od pozlaćenoga berilija koji zajedno čine zrcalo promjera 6,5 m. Teleskop se održava na temperaturi nižoj od 50 K (–223 °C) kako bi se infracrveno zračenje moglo promatrati bez smetnji zračenja samoga teleskopa. Od Sunčeve svjetlosti zaklanja ga peteroslojni štit u obliku deltoida, zbog kojega je teleskopu s jednoga položaja dostupno za promatranje samo 40% nebeske sfere, a cijelu sferu može obuhvatiti u razdoblju od šest mjeseci.

Citiranje:

Svemirski teleskop James Webb. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/svemirski-teleskop-james-webb>.