Wrocław [vro'cłav] (do 1945. Breslau [brε'slau]), grad i pristanište na Odri, upravno središte vojvodstva Dolnośląskie, jugozapadna Poljska; 632 996 st. (2010). Ubraja se u najstarije poljske gradove. Crkva Św. Idziego iz XIII. st., Św. Krzyza iz XIII–XIV. st., Św. Magdaleny (XIV. st.; romanički portal iz XII. st.), katedrala Św. Jana Chrzciciela iz XIV. st.; gradska vijećnica, građena od XIII. do XVI. st.; zgrada Sveučilišta (XVIII. st.); Hala Stulecia (Hala Ludowa) iz 1913., arhitekta Maxa Berga, uvrštena je 2006. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Bogati muzej Šleske; arheološki muzej. Tvornice vagona, elektroničkih i električnih uređaja, strojeva, prehrambenih i kemijskih proizvoda, konfekcije i papira. Međunarodna zračna luka »Nikola Kopernik«. – Područje Wrocława bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U ranom srednjem vijeku bilo je jedno od utvrđenih središta slavenskih plemena Šlezana, uz koju je oko 900. češki vojvoda Vratislav I. (894–921), po kojem je grad dobio ime (latinski Wratislavia), podignuo utvrdu za zaštitu važnijih trgovačkih smjerova. U izvorima se prvi put spominje 985., od 990. bio je pod vlašću poljske dinastije Pjastovića te oko 1000. postao sjedištem biskupije. Od 1038. pod češkim kraljevima, od 1054. ponovno pod Poljskom, od 1163. sjedište je vojvodstva, 1241. opustošili su ga Tatari, a već 1242. stekao je gradske povlastice. Najkasnije u XIV. st. postao je članom Hanze. Od 1335. bio je pod vlašću dinastije Luksemburg, a potom pod dinastijama Jagelović (od 1417) i Habsburg (od 1526). Prusi su ga osvojili 1741., a habsburške postrojbe 1757., ali je već iste godine ponovno potpao pod prusku vlast te je s Pruskom 1871. ušao u sastav ujedinjene Njemačke. Tijekom II. svjetskog rata teško stradao u savezničkim zračnim i kopnenim napadima. Poljskoj je pripao 1945. Razorena povijesna jezgra (na desnoj obali Odre) i Stari grad (na lijevoj obali) obnovljeni su od sredine XX. st.
