STRUKE:

Baku

ilustracija
BAKU
ilustracija1ilustracija2

Baku [baku'] (azerbajdžanski Bakı [bak61713']), glavni grad i najveća luka Azerbajdžana; 2 150 800 st. (2013). Leži na južnom dijelu poluotoka Apšerona u prostranu zaljevu na zapadnoj obali Kaspijskog jezera. Pošto se u prošlom stoljeću počela iskorištavati nafta (prva bušotina 1871), Baku se počeo naglo razvijati kao kulturno, industrijsko i prometno središte. Stariji dio grada, orijentalnog tipa (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2000), izgrađen je na terasama koje se u obliku amfiteatra uzdižu iznad zaljeva; sačuvani su minaret Synyk-Kala i džamija iz XI. st., tvrđava iz XII. st., gradske zidine (XIII. st.) i dr. Suvremeni dio grada pruža se uz obalu. Kao kulturno središte Baku ima Azerbajdžansku nacionalnu akademiju znanosti, više sveučilišta (najstarije osnovano 1919), visoke škole, istraživačke institute, muzeje, knjižnice, kazališta, zoološki vrt i dr. Od velike su važnosti kemijski i petrokemijski instituti. Glavnina azerbajdžanske industrije koncentrirana je u Bakuu; ondje su velike rafinerije nafte, tvornice strojeva za bušenje i za rafiniranje nafte, brodogradilište, tvornice električnih aparata, tekstila, prehrambenih i kemijskih proizvoda. Nafta se dobiva uglavnom bušenjem dna Kaspijskog jezera, a u manjoj mjeri s poluotoka Apšerona. Baku je naftovodima povezan s ruskom lukom Novorosijsk i preko Tbilisija (Gruzija) s turskim Erzurumom, a plinovodom preko Tbilisija s turskim Ceyhanom (od 2006). Važna je luka na Kaspijskom jezeru za putnički, robni i trajektni promet (prijevoz željezničkih kompozicija do Türkmenbaşyja, prije Krasnovodska); brodske veze i s iranskim lukama Bandar-e Anzali i Nowshahr. Međunarodna zračna luka. – U IX–X. st. arapski geografi spominju Baku kao važnu utvrdu i trgovačko mjesto za tranzitnu trgovinu svilom. U XII. st. postaje središte kanata Širvan, a tijekom XV–XVII. st. jedna je od najvećih utvrda u Zakavkazju. Pod perzijskom je vlašću od 1509. do 1723., pod ruskom do 1735., kad ponovno dolazi u sastav Perzije. Godine 1747. postaje središte jednog azerbajdžanskoga kanata, koji je 1806. priključen Rusiji. Od 1859. središte ruske gubernije. U drugoj polovici XIX. st. započinje snažan gospodarski razvoj Bakua, ponajprije zahvaljujući iskorištavanju nafte (prva bušotina otvorena 1871). U studenome 1917. organizirana je u Bakuu sovjetska vlast. Godine 1918–20. Baku je bio središte antiboljševičkog otpora. U travnju 1920. zauzela ga je Crvena armija. Proglašen je glavnim gradom Azerbajdžanske Sovjetske Socijalističke Republike (do 1991., s prekidom između 1922–36., kad je bio glavni grad Zakavkaske Federativne Sovjetske Socijalističke Republike). Od 1991. glavni grad neovisnog Azerbajdžana.

Citiranje:
Baku. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5410>.