Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnja hrvatska leksikografska ustanova. Utemeljen je kao Leksikografski zavod FNRJ 5. X. 1950. odlukom jugoslavenske vlade, 1962. preimenovan u Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972. osnivačka su prava prenesena na Hrvatski sabor, 1991. uredbom Vlade RH dobio je sadašnje ime, a njegov ustroj i područje djelovanja uređeni su zakonom iz 2003. kojim je Zavod institucionaliziran kao javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Zavod je osnovan na poticaj M. Krleže koji je bio i njegov prvi ravnatelj (do smrti 1981., od 1984. ustanova u nazivu nosi njegovo ime). Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) čiji je glavni urednik M. Ujević postao Krležinim pomoćnikom i preuzeo vođenje organizacijsko-stručnih poslova. Krleža je konceptualizirao i kao glavni urednik vodio specifični projekt Enciklopedije Jugoslavije (1. izdanje 1955–71., 8 svezaka), Ujević je bio glavni urednik prve zavodske strukovne enciklopedije – Pomorske enciklopedije (1. izdanje 1954–64., 8 svezaka), jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, a rijetke i po sustavu i načinu obradbe. Treće temeljno zavodsko izdanje u tom razdoblju bila je opća Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1955–64., 7 svezaka, glavni urednici Krleža, M. Kostrenčić i M. Protega), a njezino treće izdanje izlazilo je 1977–82. pod nazivom Opća enciklopedija (u 8 svezaka; 1988. objavljen je dopunski svezak; glavni urednik J. Šentija). Nova opća enciklopedija pod nazivom Hrvatska enciklopedija izašla je u 11 svezaka (1999–2009); oko 30% prostora u njoj posvećeno je nacionalnoj hrvatskoj problematici. Zavod je nadalje objavio niz strukovnih, odnosno posebnih enciklopedija poput Medicinske enciklopedije (1. izdanje 1957–65., 8 svezaka; 2. izdanje 1967–70., 6 svezaka), Šumarske (1. izdanje 1959–63., 2 sveska; 2. izdanje 1980–87., 3 sveska), Tehničke (1963–97., 13 svezaka), Poljoprivredne (1967–73., 3 sveska) i Enciklopedije fizičke kulture (1975–77., 2 sveska) te onih o pojedinim umjetničkim granama kakve su Enciklopedija likovnih umjetnosti (1959–66., 4 sveska), Muzička (1. izdanje 1958–63., 2 sveska; 2. izdanje 1971–77., 3 sveska) i Filmska enciklopedija (1986–90., 2 sveska) te Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995–96., 2 sveska) i Hrvatska književna enciklopedija (2010–12., 4 sveska). Personalnom Krležijanom (1993–99., 3 sveska), o djelu M. Krleže započet je niz sličnih djela u formi leksikona (Leksikon Marina Držića, 2009; Leksikon Ruđera Boškovića, 2011; Leksikon Antuna Gustava Matoša, 2015), a Istarskom enciklopedijom (2005) niz tzv. regionalnih izdanja (Zagrebački leksikon, 2006; Enciklopedija Hrvatskoga zagorja, 2017; Turopoljski leksikon, 2021). Objavljivanje leksikona (ugl. strukovnih) osobito se intenziviralo od 1990-ih (Medicinski leksikon, 1992; Ekonomski leksikon, 1995; Hrvatski opći leksikon, 1996. te 2. izdanje 2012; Opći religijski leksikon, 2002; Filmski leksikon, 2003; Tehnički leksikon, 2007; Pravni leksikon, 2007; Filozofski leksikon, 2012; Likovni leksikon, 2014). Istraživačkom i bibliografskom odrednicom izdvaja se Hrvatski biografski leksikon (od 1983. do 2021. izašlo je 9 svezaka). Zavod je objavio i više izdanja Atlasa svijeta (prvo 1961., sedam izdanja do 2006), kao i Atlas Europe (1997) te Hrvatski povijesni atlas (1. izdanje 2003., 2. izdanje 2018), a posebnu cjelinu čine rječnici – Osmojezični enciklopedijski rječnik (8 svezaka, 1987–2010), kao i Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Od drugog desetljeća XXI. st. uz rad na Hrvatskoj enciklopediji (od 2013. kao mrežno izdanje enciklopedija.hr) i Hrvatskom biografskom leksikonu kao temeljnim izdanjima, Zavod se osobito posvetio digitalizaciji tiskanih enciklopedija, a među novijim izdanjima je Hrvatska tehnička enciklopedija u 4 sveska (2018–22. izašla 2 sveska). Ustanova koja je dala velik prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda i čija se produkcija brojem i raznovrsnošću može mjeriti sa sličnom djelatnošću na najvećim svjetskim jezicima, Leksikografski zavod Miroslav Krleža trajno nastoji odgovarati na aktualne kulturne potrebe i odnose, ali ih i nadilaziti. (→ enciklopedija; leksikografija)