kumstvo, društveni odnos koji se uspostavlja među pojedincima i obiteljima prilikom krštenja, krizmanja, vjenčanja i prvoga šišanja djeteta. U većini je hrvatskih krajeva bilo uobičajeno da se kumstvo uzvraća, odn. da dvije obitelji (kuće) godinama međusobno kumuju, zbog toga su se i svi članovi tih obitelji međusobno nazivali kumovima. Kumstvo između obitelji raskidalo se samo u posebnim slučajevima (npr. kada se očekivalo da će se nalaženjem novoga kuma zaustaviti umiranje djece u obitelji). Iako se priželjkivalo da kum bude osoba višega društvenog položaja, kumstvo se u pravilu sklapalo između obitelji podjednaka društvenog položaja i imovinskoga stanja. U posebnim su se prilikama, npr. ako je dijete bilo bolesno, izvrtala pravila o izboru kuma čime se, analogijom, nastojala postići promjena njegova stanja. Tada se za kuma birao slučajni prolaznik ili pripadnik druge etničke skupine (Rom). Šišano ili strigano kumstvo posebna je vrsta kumstva koja nastaje pri prvom šišanju djeteta. Šišano je kumstvo početkom XX. st. u Hrvatskoj bilo rašireno na području srednje Hrvatske južno od Save (Pokuplje, Žumberak, Gorski kotar, Lika) te na pograničnom području južne Dalmacije i Hercegovine. U etnički i vjerski mješovitim krajevima šišano kumstvo sklapalo se i između pripadnika različitih etničkih i vjerskih skupina pa je imalo važnu ulogu za uspostavljanje društvene stabilnosti među njima. Kumstvo je u hrvatskoj tradicijskoj kulturi bilo važan integrativni mehanizam zajednice. U drugoj polovici XX. st. njegove društvene funkcije slabe, a običaj šišanoga kumstva nestaje. (→ kum)
