struka(e): geografija, opća

Hunan [xunan], pokrajina u jugoistočnome dijelu središnje Kine, u porječju srednjega toka Yangtzea; 211 800 km², 66 444 864 st. (2020). Više od polovice teritorija obuhvaćaju planine koje se s istočne (planine Mufu i Luoxiao), zapadne (Wuling i Xuefeng) i južne (Nanling) strane u obliku potkove spuštaju prema nizinskome sjevernom dijelu s jezerom Dongting (Tungting; drugo po veličini u Kini). Središnji dio pokrajine čini brežuljkasti kraj. Glavnina teritorija leži na visini između 100 i 800 m nad morem, a nizina na sjeveru uglavnom na visini nižoj od 50 m (9,9% teritorija); planine više od 1000 m (najviši je vrh 2115 m) obuhvaćaju 4,3% površine. Glavne su rijeke Xiang, Zi, Yuan i Li koje teku uglavnom prema sjeveru i utječu u jezero Dongting (kineski hunan: južno od jezera) koje se odvodnjava u Yangtze na krajnjem sjeveroistoku. Rijeke su bogate vodom; koriste se za proizvodnju električne energije, plovidbu i natapanje. Klima je vlažna suptropska pod utjecajem monsuna; zimi (srednja temperatura siječnja kreće se od 3 do 8 °C) su česti prodori hladnih i suhih zračnih masa sa sjevera, a ljeti (srednja temperatura srpnja 27 do 30 °C) toplih i vlažnih oceanskih zračnih masa s juga. Godišnja količina oborina iznosi 1200 do 1700 mm. Pod šumama je 57% površine. Regulacije rijeka i natapanje velikih područja učinili su Hunan središtem uzgoja (dvije žetve u godini) i proizvodnje riže (višak se izvozi u ostale kineske pokrajine). Hunan se ubraja i u glavne kineske proizvođače čaja. Uzgajaju se i šećerna trska, agrumi, duhan, kukuruz, batata, industrijsko bilje (juta, konoplja, uljana repica), a u okolici jezera Dongting uzgaja se ramija (po proizvodnji prva u Kini). Stočarstvo (svinje, goveda), peradarstvo, pčelarstvo i ribarstvo. Značajna je gospodarska grana rudarstvo; rezerve ruda antimona i volframa ubrajaju se među najveće u svijetu, a bizmuta, rubidija, fluorita, barita, mangana, kaolina, cinka, aluminija, olova i grafita među najveće u Kini; ugljenokopi. Razvijene su crna (željezo, čelik) i obojena metalurgija (po proizvodnji olova, cinka, volframa, elektrolitičkoga aluminija i žive Hunan je među prvima u Kini), metalna, strojograđevna (osobito građevinski strojevi), petrokemijska, elektrotehnička, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja pirotehničkih sredstava, a u novije doba elektronička i biomedicinska industrija i visoka tehnologija. Obrtnička proizvodnja ističe se predmetima izrađenima od bambusa i porculana. Glavni grad Changsha i ostali značajniji industrijski gradovi (Xiangtan, Zhuzhou i Hengyang) leže na obali rijeke Xiang. Veliku prometnu važnost ima riječna plovidba (duljina plovnih puteva približno 12 000 km), osobito rijekama Xian, Yuan i Yangtze te jezerom Dongting; glavna je luka, pristupačna za morske brodove (nosivosti do 10 000 t), Yueyang, a ostala su veća pristaništa Changsha i Changde. Međunarodne su zračne luke Changsha, Zhangjiajie i Changde.

Citiranje:

Hunan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hunan>.