Heisenbergove relacije neodređenosti

Heisenbergove relacije neodređenosti [hại'zənbεrk~] (po Werneru Karlu Heisenbergu), temeljne relacije kvantne fizike koje u općoj formulaciji povezuju statistička rasipanja konjugiranih veličina prilikom njihova mjerenja ili analize u istome kvantnom stanju. Na primjer, za srednje kvadratno rasipanje Δq vjerojatnosti položaja (q) čestice i srednje kvadratno rasipanje Δp vjerojatnosti količine gibanja čestice (p), vrijedi:

 Δqi · Δpj ≥ ħ/2 δij   δij = 1, i = j 
 δij = 1, i ≠ j 

gdje je ħ = h/2π reducirana Planckova konstanta. U kvantnoj se teoriji, u literaturi, uobičajeno navode tri relacije koje povezuju neodređenost položaja i neodređenost količine gibanja: Δx · Δpx ≥ h, Δy · Δpy ≥ h, Δz · Δpz ≥ h, te četvrta relacija neodređenosti za energiju i vrijeme, ΔE · Δt ≥ h. Prema Heisenbergovim relacijama neodređenosti, nemoguće je oboje, položaj i količinu gibanja (čestica poput atoma i sitnijih npr. elektrona), odrediti apsolutno točno, čak ni idealnim hipotetičkim eksperimentom, jer se postupkom mjerenja položaja nužno remeti količina gibanja, i obratno. Prema Heisenbergovim riječima, ne postoji, primjerice, stvarna putanja elektrona u komori s mjehurićima, jer je svakim mjehurićem određen »ne posve točno« položaj, a brzina elektrona određuje se iz slijeda mjehurića. Heisenbergovo je stajalište do kraja jasno: elektron postoji neovisno o opažaču, ali se promatranjem na nj utječe onako kako je to formulirano matematičkom shemom relacija neodređenosti. Niti jedan do sada izveden pokus kojim ih se htjelo narušiti ili opovrgnuti nije uspio izbjeći relacije neodređenosti.

Citiranje:
Heisenbergove relacije neodređenosti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24803>.