TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Grenoble

ilustracija
GRENOBLE

Grenoble [gʀənɔ:'bl], glavni grad departmana Isère, na sastavu rijeka Isère i Drac, jugoistočna Francuska; 158 221 st. (2009). Iskorištavanje velikoga hidroenergetskog potencijala obližnjih vodenih tokova omogućilo je razvoj industrije (tvornice cementa, papira, elektrometalurgija, kemijska, elektronička, grafička i tekstilna industrija); u novije vrijeme glavne su elektronička industrija, biotehnologija i nanotehnologija. Na glasu je izradba rukavica. Zbog svojega položaja Grenoble dominira prilazima k alpskim prijevojima prema Italiji. Turističko središte (zimski športovi, žičara; Zimska olimpijada 1968). Sveučilište (osnovano 1339), više znanstvenoistraživačkih instituta. Očuvani su srednjovjekovni i renesansni graditeljski spomenici: katedrala Notre-Dame, građena od XII. st., crkva St. André iz XIII. st., palača pravde iz XV–XVI. st. i dr. Muzeji (Stendhalov muzej) i galerije slika. – Naselje Alobrožana (Cularo), u IV. st. nazvano Gratianopolis prema rimskom caru Gracijanu. U vlasti Burgundije od 440., Franaka od 532., dio Burgundskoga i Provansalskoga Kraljevstva (879–1032); u IX. st. opljačkali ga Saraceni. Od XI. st. dio povijesne pokrajine Dauphiné (zajedno s njom pripao Francuskoj 1349), njezin glavni grad, sjedište sveučilišta (1339), vlade i parlamenta (od 1453). Za vjerskih ratova 1562–72. bio u vlasti hugenota. God. 1788. Grenoble je suzbio pokušaj kralja da oslabi moć lokalnoga parlamenta i potukao kraljevsku vojsku. Od 1790. glavni je grad departmana Isère. U II. svjetskom ratu jako središte francuskog pokreta otpora.

Citiranje:
Grenoble. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23317>.