Cavalieri, Bonaventura

Cavalieri [kavaliε:'ri], Bonaventura, talijanski matematičar i astronom (Milano, 1598Bologna, 30. XI. 1647). Studirao na Sveučilištu u Pisi, bio Galileijev učenik, profesor matematike na Sveučilištu u Bologni (1629–47). Bavio se problemom kontinuiteta, ravnom i sfernom trigonometrijom, optikom i dr. Prvi je uveo pojam žarišnih daljina leća. U djelu Konkavno zrcalo ili rasprava o konikama (Lo Specchio Ustorio overo trattato delle settioni coniche, 1632), dao je teoriju zrcala oblikovanih u parabole, hiperbole i elipse, a u djelu koje je preteča integralnoga računa Geometrija razvijena novom metodom s pomoću nedjeljivog kontinuuma (Geometria indivisibilibus continuorum nova quadam ratione promota, 1635) bavio se nedjeljivim veličinama. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Cavalerius).

Cavalierijev princip tvrdi da ako se dva geometrijska lika mogu postaviti tako da njihovi presjeci pravcima paralelnima nekomu zadanom pravcu imaju jednaku duljinu na bilo kojoj udaljenosti od zadanoga pravca, tada su ta dva geometrijska lika jednake ploštine; također, ako se dva geometrijska tijela mogu postaviti tako da njihovi presjeci ravninama paralelnima nekoj zadanoj ravnini na bilo kojoj udaljenosti od zadane ravnine imaju jednake ploštine, tada su ta dva geometrijska tijela jednakoga volumena.

Citiranje:
Cavalieri, Bonaventura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11054>.