Zambezi, rijeka u južnoj Africi, jedna od najvećih na kontinentu; duga je 2574 km, porječje obuhvaća 1,39 milijuna km². Protječe teritorijima Angole, Zambije, Namibije, Bocvane, Zimbabvea i Mozambika; dijelom toka čini granicu između Namibije i Zambije (Caprivi) te Zambije i Zimbabvea (oko 500 km). Zambezi nastaje od mnogobrojnih izvorišnih tokova u jugoistočnoj Angoli i sjeverozapadnoj Zambiji. U gornjem toku protječe pretežno visokim ravnjakom, mjestimično s brzacima (Ngambwe, Katima Mulilo) i vodopadima (Chavuma, Ngony); malog je pada, osobito u poplavnoj ravnici Barotse. Nedaleko od grada Livingstonea rijeka je široka 1800 m i stvara 108 m visoke Viktorijine slapove. U srednjem toku, od Viktorijinih slapova do brane Cahora Bassa, teče uglavnom u ravnjaku duboko usječenom uskom dolinom (sutjeska Kariba), mjestimično s brzacima i vodopadima. Nizvodno od grada Tete prelazi u priobalnu ravnicu. Deltastim ušćem površine oko 880 km² utječe u Mozambički zaljev (Indijski ocean). U ušću se nalaze mnogi rukavi, od kojih je najvažniji plovni Chinde s istoimenom lukom. Zambezi ima visok vodostaj od prosinca do ožujka. Delta je nepristupačna za morske brodove; za riječne brodove rijeka je plovna približno 570 km od ušća, te lokalno između vodopada, brzaca i brana. Hidroenergetski potencijal Zambezija je golem. U sutjesci Kariba (na granici Zimbabvea i Zambije) 1959. izgrađena je 128 m visoka brana s hidroelektranama (ukupno 2,13 GW) i akumulacijskim jezerom (5580 km²). Na mjestu brzaca Kebrabassa (Mozambik) izgrađena je 1974. brana i hidroelektrana (2,075 GW) s akumulacijskim jezerom Cahora Bassa (2739 km²). Glavni su joj lijevi pritoci Kabompo, Kafue, Luangwa i Shire (odvirak jezera Nyasa), a desni Gwai (prije Gwaai; glavni pritok Shangani), Munyati/Sanyati (prije Umniati) i Cuando. Prosječni godišnji protok na ušću iznosi 3424 m³/s. Zambezi obiluje ribom. – Tok Zambezija istraživao je engleski istraživač David Livingstone 1851–56.
