Van [vαn], glavni grad istoimene pokrajine na istočnoj obali jezera Van u istočnoj Turskoj; 525 016 st. (procjena 2022), najviše Kurda. Leži u podnožju planine Erek, na 1730 m nadmorske visine. Sveučilište Van Yüzüncü Yıl (osnovano 1982); gradski muzej (1945). Iznad grada citadela iz urartskoga doba; u blizini na litici uklesan trojezični natpis Kserksa I. na klinovu pismu. Djelomično očuvan akvedukt. Köse Hüsrev-pašina džamija (XVI. st.). Trgovačko središte okolnoga poljoprivrednog područja. Povoljan prometni položaj; željeznička veza s Iranom. Između Tatvana i Vana, preko vanskog jezera, od 1971. plovi trajekt za vlakove (željeznička linija Istanbul–Teheran); duljina je plovnoga puta 90 km. Zračna luka Van Ferit Melen (1943). Na kontaktu Arapske i Euroazijske ploče; stalna opasnost od potresa (posljednji 2011). – Od približno 860. do 585. pr. Kr. Tušpa, prijestolnica huritske države Urartu, potom pod vlašću Medijaca. Oko 550. pr. Kr. ušao je u sastav Perzije, a nakon 331. pr. Kr. u sastav carstva Aleksandra III. Velikoga. Oko 300. pr. Kr. postao je dio carstva Seleukida, a 189. pr. Kr. ušao je u sastav Armenije, te je bio njezina prijestolnica za vladavine Tigrana II. Velikoga (95. do 55. pr. Kr.). Poslije je bio pod vlašću Bizanta (nakon 985–1071), Seldžuka (1071–1244), Mongola (1244–56), Ilkanida (1256–1335), Turkmena i Osmanlija (1514–1915. i 1917–20). Za I. svjetskog rata i u poslijeratnom razdoblju pod kratkotrajnom ruskom (1915–17) i armenskom vlašću (1920). Armensko stanovništvo grada i pokrajine stradalo je u razdoblju 1915–20.
