struka(e): povijest, opća

Urartu (Uruatru), drevna država → Hurita na širem području jezera Van (danas najistočniji dijelovi Turske), nastala oko 860. pr. Kr. sjedinjenjem više manjih kneževstava, koje je proveo Sardur I. U stalnim borbama protiv Asirije vladari Urartua, osobito Menua (828. do 785. pr. Kr.) i Argistis I. (785. do 753. pr. Kr.), proširili su teritorij države do današnje Gruzije na sjeveru i Alepa na jugoistoku. U napadima, Asirci su im 743. pr. Kr. oteli Siriju, a 714. pr. Kr. zauzeli njihov glavni grad Tušpu. Sardur III. (646. do 610. pr. Kr.) još je jednom uspio proširiti svoju vlast do Sirije. Potom je za Rusa III. (610. do 585. pr. Kr.) Urartu pao u napadima Skita i Medijaca. – Kultura države Urartu potječe iz hetitske kulture. Glavno božanstvo bio je Haldis, bog rata, štovan kao praotac naroda, a pored njega spominje se bog oluje Tešeba i bog sunca Ardinis. Umjetnost je osobito poznata po izradbi metalnih predmeta, a utjecala je na ranu grčku umjetnost.

Citiranje:

Urartu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/urartu>.