Tours [tu:ʀ], grad i upravno središte departmana Indre-et-Loire u zapadnom dijelu srednje Francuske; 135 787 st. (2017); najveći je grad regije Centre-Val de Loire. Leži na obalama rijeka Loire i Cher koje paralelno teku gradom. Sačuvana je srednjovjekovna jezgra s dvorcem (XI. st.), gotičkom katedralom Saint-Gatien (XII–XVI. st.), crkvom Saint-Julien iz XIII. st., a od bazilike Saint-Martin, izgrađene u V. st., ostali su samo temelji i toranj sa satom. Na njezinim ostatcima izgrađena je 1925. nova bazilika. Tours je važno kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1969), institutom Touraine za podučavanje francuskoga jezika (od 1912), muzejom lijepih umjetnosti (osnovan 1910. u biskupskoj palači iz XVIII. st.), operom. Rodni je grad Honoréa de Balzaca. Industrija tekstila, kemijskih proizvoda, stakla, poljoprivrednih strojeva, pokućstva. Zračna luka.
Grad je osnovan nakon rimskog osvajanja Galije u I. st. pr. Kr. pod nazivom Caesarodunum (Cezarov brijeg), a u IV. st. dobiva ime Civitas Turonorum, prema keltskim Turonima (latinski Turones) te postaje sjedište biskupije (od IX. st. nadbiskupije). Grob sv. Martina Tourskog, postao je u srednjem vijeku važnim hodočasničkim središtem. Na području između Toursa i Poitiersa Karlo Martel pobijedio je 732. Arape. Od IX. st. središte grofovije Touraine koja je od 1044. bila u posjedu kuće Anjou, te je s njom 1204. pripao francuskoj kruni, ostavši glavnim gradom Touraine (kao apanaže članova kraljevske obitelji). Bio je podijeljen između dva dijela, jednog oko nadbiskupske palače i grofovskog dvorca te drugog oko opatije do 1356. kada je ujedinjen. Tours je 1444–98. bio sjedište dvora i de facto glavni grad Francuske (ponovno i u završnom razdoblju vjerskih ratova u Francuskoj 1588–94). Premještanjem prijestolnice u Pariz njegova se važnost postupno smanjivala. U XIX. st. postao je važno željezničko čvorište. U II. svjetskom ratu Tours je znatno stradao.
