Santiago de Cuba [santia'γo δe ku'βa], grad i luka na južnoj obali Kube; 431 272 st. (2012). Upravno je središte istoimene pokrajine. Leži oko istoimenoga zaljeva u podnožju Sierra Maestre. Iza Havane, najjače je industrijsko središte Kube; industrija duhana i tekstila, šećerane, destilerije ruma, rafinerije nafte i dr. Izvozi se ruda, šećer, rum, duhan (cigare i cigarete) i kokosovi orasi. U okolici su ležišta bakrene, željezne i manganove rude. Sveučilište (osnovano 1947). Cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim vezama (zračna luka Antonio Maceo) dobro je povezan s ostalim dijelovima otoka. Najstarije su građevine crkva sv. Franje i katedrala iz prve polovice XVI. st. u hispanoameričkom stilu. Na samom ulazu u zaljev nalazi se San Pedro de la Roca, utvrda iz XVII. st., od 1997. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine, a 20 km jugoistočno od grada počinje park prirode Baconao (923,6 km²), od 1987. svjetska prirodna baština. – Osnovan 1514. Do 1556. glavni grad španjolske kolonije Kube. Za rata između SAD-a i Španjolske jako uporište španjolske flote; ondje je u pomorskoj bitki 1898. američka flota teško porazila španjolsku. Za kubanske revolucije poprište žestokih borba. S balkona gradske vijećnice F. Castro je 1. siječnja 1959. objavio svoju pobjedu.
